Page 82 - STAV broj 265
P. 82

KULTURA





























          spasenja. On ih je podijelio u čete i poslao   Poput Alexandera i Thomasa Rossa, kad   spoj čovjeka i zvijeri, kao krivovjerca, šar-
          da pljačkaju karavane trgovaca koji su pu-  Stubbe piše o Muhamedu, on prije svega piše   latana koji je uspio iskrivljujući istine kr-
          tovali kroz pustinju. Na taj je način uveća-  o engleskoj politici. Stubbe je bio prijatelj i   šćanstva prema svojim ciljevima.
          vao svoje bogatstvo i uvećavao broj onih   štovatelj Thomasa Hobbesa, s kojim se če-  U Tolanovoj knjizi stoji da je tadašnja
          koji su bježali ka njemu. Prema Rossovim   sto dopisivao: Stubbe je 1650. godine radio   osuda islama kao hereze proizašla iz sara-
          riječima, Mahomet je raskalašen i revolu-  na latinskom prijevodu Hobbesovog Levi-  censkih vjerovanja. U početku se pretpo-
          cionar: on je, zapravo, Cromwell, ali Ross   jatana. Njegov Muhamed dobro se uklapa   stavljalo da su muslimani pagani poput
          to ne smije otvoreno reći ni napisati jer bi   u model dobroćudnog monarha Levijatana.   Vikinga. “Kada su na sjeveru Evrope u 11.
          istog trena bio uhapšen, što se i desilo 1654.   Stubbeov Muhamed hobezijski je mo-  i 12. stoljeću čuli za ime muslimanskog pro-
          godine, kada je bio osumnjičen za izdaju (u   narh koji se vraća jednostavnom obliku   roka, često su zamišljali da taj ‘Mahomet’
          aferi koja nema veze s njegovim prijevodom   prirodnog monoteizma u skladu s religijom   mora biti saracenski bog.” Izraz “Mahom-
          Kur’ana). Kasnije je pušten na slobodu uz   primitivnih kršćana. Stubbeov rad nije samo   met” označavao je “idola” tokom cijelog
          kauciju i otišao je u Köln u izgnanstvo.   akademska vježba u historiji religije; to je   srednjeg stoljeća.
                                            polemičko djelo usmjereno na anglikansku   Sve to, naravno, govori mnogo više o
          STUBBE I FRANCUZI                 crkvu i monarhiju. Poput Muhameda, i kralj   srednjovjekovnom kršćanstvu nego o samom
            Ostali rojalistički pisci također su us-  bi trebao oduzeti svećenicima njihovu moć   Muhamedu. U Tolanovom istraživanju “za-
          poređivali Cromwella s Muhamedom po-  i zabraniti praznovjerno učenje, vraćajući   padnjačka percepcija islamskog proroka od
          put Lancelota Addisona 1678. godine.   se jednostavnom, racionalnom monoteizmu   srednjeg vijeka do danas” služi kao pokazatelj
          Rojalisti i parlamentarci međusobno su   ranih kršćana. Drugim riječima, Karlo II   ne evolucije islama već evolucije zapadnja-
          se vrijeđali poredivši jedni druge s Muha-  trebao bi postati novi Muhamed.  ka. Neizbježno je da je prevladavajući dojam
          medom, baš kao što su to radili katolici i   U Engleskoj u 17. stoljeću razgovor o   bio pomiješani strah i odbojnost prema ci-
          protestanti početkom 16. stoljeća. Ipak, s   islamu, a posebno o Muhamedu, bio je način   vilizaciji koja je od Španije do Balkana bila
          vremenom je takva polemika prestala. Na   kritiziranja moćnika, kralja, crkve ili Com-  kontrapunkt kršćanima Evrope. Muhamed
          to je dobrano utjecala religiozna tolerancija   monwealtha, kada nisu bile moguće izravni-  je u srednjem vijeku imao nekoliko lica, bio
          Osmanskog carstva koja je postala za neke   je kritike. Jedna od posljedica ove retoričke   je napravljen od zlata štovanog u Jerusale-
          Engleze uzor. Ipak, nijedan od autora još   upotrebe islama bila je to da Muhamed više   mu, bio je neko ko ismijava svoje lahkovjer-
          uvijek ne prikazuje poslanika Muhameda   nije daleki, strani lik, Muhamed je postao   ne sljedbenike, neko ko je epileptičan, neko
          kao pozitivnu figuru.             poznat reformator kojem se ili divite ili ga   koga su tadašnji autoriteti nazivali “groznim”.
            Niko to ne radi sve dok Henry Stub-  prezirete. U sljedećem stoljeću francuski su   Tadašnji autori, kada pišu o Muhame-
          be nije 1671. napisao svoj rad Original &   autori koristili Poslanika na sličan način,   du, pišu tako da se obračunavaju sa svojim
          progress of Mahometanism. Stubbe je Posla-  oslikavajući ga kao antikleričkog junaka,   tadašnjim protivnicima. Peter Venerable
          nika opisao kao velikog reformatora koji   on je primjer prosvijetljenim evropskim   osuđuje Muhameda, a ustvari se bori pro-
          se borio protiv praznovjerja i nelegitimne   monarsima koji bi trebali ukinuti privile-  tiv širenja krivovjerja u samom kršćan-
          moći kršćanskog klera i nastojao se vratiti   gije katoličkog svećenstva.  stvu. Voltaireova osuda Muhameda bila
          čistom monoteizmu. Stubbeov Muhamed   Prezir prema islamu bila je tradicija u   je usmjerena, uglavnom, ne na islam već
          religijski je reformator, voljeni i poštova-  Francuskoj koja je dosezala daleko u fran-  na njegovu Katoličku crkvu. Muhamed je
          ni zakonodavac, vladar i mudrac. Stubbe   cusku historiju, još prije vremena Voltairea   poslužio kao sredstvo evropskim intelek-
          postaje prvi evropski nemusliman koji je   i Diderota. Najstarija evropska karikatura   tualcima. Ipak, nakon Stubbea, pojavljuje
          tako blistavo predstavio Poslanika.   Muhameda bila je ilustracija djela Petra Ple-  se mnoštvo prosvjetitelja koji oduševljeno
            Stubbe je napisao prvi tekst u Engle-  menitog, opata iz 12. stoljeća iz Burgundije.   razmatraju život Poslanika koji je prezirao
          skoj koji je pozitivno dokumentirao život   U kršćanskom učenju islam je bio monstruo-  metafizičke složenosti kršćanske teologije i
          poslanika Muhameda, slavio Kur’an kao   zna izopačenost ne samo hereza nego suma   čitav taj aparat svećenstva. Čak je i Voltaire
          božansku objavu i hvalio muslimansku to-  svih krivovjerja. Muhamed je bio “odabrani   pred kraj svog života bio spreman priznati
          leranciju kršćana, rušeći tako dugo naslije-  učenik đavola”. Karikatura koja je pratila   Muhameda kao najbriljantnijeg utemelji-
          đe predrasuda i neprijateljstava.  Petrov tekst prikazala ga je kao monstruozni   telja “sekte” koji je ikad živio.    n



         82  2/4/2020 STAV
   77   78   79   80   81   82   83   84