Page 78 - STAV broj 265

KULTURA

Kuća Nurudina
Dračeva strana, Bileća Azabagića

istraživačkom i spisateljskom poslu”, piše onaj svijet otišla je posljednjeg dana te
IZ RECENZIJE AIDE u recenziji Hadžem Hajdarević. godine. Mlada arhitektica Hana Kevilj
IDRIZBEGOVIĆ-ZGONIĆ Direktor izdavačke kuće “Dobra knji- najviše je vremena provodila s profeso-
ga” Izedin Šikalo prisjeća se kako je sve ricom Sabirom, pa smo odlučili da ona
Graditeljsko naslijeđe je nosilac identiteta počelo. “Preduga je ovo priča... Negdje uradi DTP ove knjige na hiljadu i sto
određenih prostora i samim tim je i dio sva- 2009. godine moj prijatelj Ahmed Serda- stranica”, kaže Šikalo.
kog od nas. Zaštita graditeljskog naslijeđa rević odveo me je kod profesorice arhi-
je oduvijek bila sastavni dio civilizacijskog tekture dr. Sabire Husedžinović u jedan KNJIGA NAMIJENJENA ŠIROJ PUBLICI,
kontinuiteta, odnosno prirodan proces oču- mali stan na Grbavici. Sjećam se kamare NE SAMO STRUČNOJ JAVNOSTI
vanja i postepene transformacije struktura plavičastih fascikli iz kojih su prekvasavali On ističe da je u samu pripremu
i gradova koje su se prilagođavale potre- listovi uvrnutih stranica, stotine crteža knjige uloženo više od 40.000 maraka i
bama ljudi i vremenu. Djelovanja čovjeka u rukom na pausu, skica, tlocrta crtanih u da ne očekuje da je uopće moguće vrati-
njegovom okruženju, tokom godina, ostavlja ‘AutoCAD-u’. Uljudno sam se raspitao o ti sav uloženi novac. Kako kaže, razlozi
slojeve historije vidljive kao jasne naznake o projektu (ona ga je radno nazvala Alma- zbog kojih se prihvatio ovog posla nisu
kulturno-historijskom i ekonomskom kontek- nah bosanskohercegovačkog graditeljstva), ekonomske, već patriotske naravi. Sto-
stu u kojem se izvjesna građevina ili urbana popio kahvu i pobjegao jer je umnogo- ga je i cijena knjige svega 130 maraka,
zona razvijala, a koja je nastala kao produkt me nadilazilo mogućnosti ‘Dobre knji- kako bi što veći broj ljudi i zaljubljeni-
tog djelovanja. Danas, međutim, sveprisutna ge’. Međutim, nakon višegodišnjih pre- ka u naše arhitektonsko naslijeđe mogao
globalizacija vodi ka jednoj univerzalizaciji ar- govora s više izdavača, rahmetli Sabira do nje doći.
hitektonskih i urbanih okruženja do te mjere me je negdje u proljeće 2012. nazvala i Hana Kevilj, arhitektica u projektnom
da ponekad i djeluje destruktivno, odnosno rekla: ‘Ovo može objaviti samo ‘Dobra birou “Ahaknap” i aktivni član Asocijacije
vrši eroziju posebnosti, identiteta i kulture. knjiga.’ Potpisali smo ugovor i nastavili arhitekata u Bosni i Hercegovini, za Stav
Očuvanje graditeljskog naslijeđe danas se raditi. Profesorica Sabira, mada već vid- kaže da je rad na ovom projektu bio izra-
nameće kao neminovnost za sve one koji no narušenog zdravlja, sve je podredila zito vrijedno iskustvo, koji je samo neko
djeluju u prostoru, a više se ne odnosi samo ovoj knjizi i intenzivno radila sve do izuzetne odlučnosti i ogromnog znanja kao
na pojedinačne spomenike nego na mno- odlaska u bolnicu u zimu 2015. godi- što je bila prof. Husedžinović mogao ini-
go šire obuhvate – od historijskih gradskih ne, kada mi je predala uvodni tekst. Na cirati i beskompromisno dovesti do kraja.
centara do kulturnih krajolika. Danas aspekt
očuvanja naslijeđa obuvata interdisciplinarni
pristup koji podrazumijeva razvoj, korištenje
i upravljanje. Stoga je zaštita graditeljskog
naslijeđa i savremena arhitektura dio kom-
pleksnog prostornog sistema u kojima ar-
hitekte trebaju djelovati sa razumijevanjem
svih njegovih komponenti. Potreban nam
je sistem arhitekture koji će se bazirati na
dinamičnom dijalektičkom pristupu koji je
zapravo naslijeđen, autentičan proces koji
se događao u urbanim sredinama do sre-
dine 20. vijeka, samo je potrebno meha-
nizme tog procesa prilagoditi savremenim
uslovima. Upravo jedna ovakva publikacija
nam je potrebna da bismo upotpunili zna-
nje o pojedinačnim objektima, ali i proce-
sima koji su ključni za oblikovanje prostora.
Daje nam pregled pojedinačnih objekata i
u isto vrijeme naglašava njihovu autohtonu,
autentičnu pojavu – daje nam sažetu istinu,
ali i naraciju u arhitekturi.

78 2/4/2020 STAV