Page 79 - STAV broj 265

Stari Grad Banja Luka Mogorjelo

KO JE SABIRA HUSEDŽINOVIĆ “Knjiga Graditeljstvo Bosne i Hercegovine
kroz stoljeća predstavlja sveobuhvatan sli-
kovit razvoj zajedničkog arhitektonskog
Sabira Husedžinović diplomirala je na Arhitektonsko-urbanističkom fakultetu u Sarajevu, naslijeđa Bosne i Hercegovine od antike
specijalizirala i magistrirala na postdiplomskom studiju iz zaštite i proučavanja graditelj- do perioda vladavine Austro-Ugarske, ko-
skog naslijeđa na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, doktorirala na Arhitektonskom jim se profesorica Husedžinović preda-
fakultetu u Zagrebu iz iste oblasti. Svoj naučno-istraživački rad dr. Sabira Husedžino- no bavila gotovo cijelo desetljeće. Ovom
vić započela je u Zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i knjigom profesorica Husedžinović željela
Hercegovine odmah po završetku studija, baveći se proučavanjem i zaštitom brojnih je približiti graditeljsko naslijeđe što ve-
objekata kulturnog naslijeđa, kako sakralnih, tako i stambenih, javnih i starih gradova, a ćem broju ljudi, tako da je knjiga pisana
posebno ambijentalnih cjelina, što je nastavila u Zavodu za zaštitu kulturno-historijskog jezikom koji će biti jasan širokoj publi-
prirodnog naslijeđa u Banjoj Luci. ci, a ne samo stručnoj javnosti. Gotovo
Napravila je veći broj projekata za sanaciju i obnovu objekata kulturnog naslijeđa i objavi- svaki od objekata ilustrirali su arhitekti
la veliki broj stručnih i naučnih radova u domaćim i stranim časopisima posvećenim ovoj te studenti arhitekture i dizajna iz Bosne
problematici. Sudjelovala je na brojnim naučnim skupovima s temama o obnovi kulturnog i Hercegovine. Pored ilustracija, u knji-
naslijeđa u raznim gradovima širom svijeta. Kao koordinator Savjeta Evrope za kulturno zi se nalaze i tehnički nacrti svakog od
naslijeđe u Bosni i Hercegovini, vodila je vrlo uspješnu manifestaciju “Dani evropskog
naslijeđa”, koja je imala veliki broj aktivnosti, gdje je posebno potencirala značaj podiza- objekata izrađeni također od arhitekata
i arhitektica uključenih u višegodišnje
nja svijesti o kulturnom naslijeđu kao dijelu kulturnog identiteta svih naroda koji žive na
ovim prostorima. Dobila je medalju za rad na zaštiti i obnovi objekata graditeljskog na- istraživanje i proces nastajanja ove zna-
slijeđa. Bila je docent na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, te zaposlena kao stručni čajne knjige”, kaže Kevilj.
savjetnik za kulturno-historijsko naslijeđe u Ministarstvu za kulturu i sport Federacije BiH. Iz velikog tima ljudi koji su učestvo-
Napisala je knjigu Dokumenti opstanka, u kojoj nastoji da potvrdi mogućnost obnove vali u izradi ove knjige u različitim perio-
nasilno porušenih objekata kulturno-historijskog naslijeđa koristeći se iskustvima ob- dima njenog nastajanja, poručuje Kevilj,
nove brojnih država u svijetu, kako bi se stvorili ambijenti u koje će se ljudi htjeti vra- posebno mjesto zauzimaju Jasna Alihodžić
titi, odnosno kako bi se vratilo lice gradovima i prostorima koje su imali prije Agresije i Boris Trapara, čija je kontinuirana pot-
na Bosnu i Hercegovinu. pora i vjera u projekt činila stvari malo
lakšim. n

Gradska vijećnica u Brčkom

STAV 2/4/2020 79