Page 40 - STAV broj 306

DRUŠTVO

više vojnika ARBiH na Golom brdu, uče-
stvovao u njihovom maltretiranju, a da je
jednog ubio te da je pripadnicima svoje
jedinice naredio da ubiju još dvojicu, dok
su jednog zarobljenika nakon maltretira-
nja odveli u zatvor u Kulu. Za ovaj drugi
zločin je Fond za humanitarno pravo iz
Beograda 31. januara 2017. podnio prija-
vu Tužilaštvu za ratne zločine Republike
Srbije, i to protiv Miroslava Škorića i još
pet identificiranih i nekoliko neidentifi-
ciranih pripadnika VRS-a. U toj prijavi
piše: “Nakon osvajanja Golog brda 17.
jula 1993. pripadnici Interventne čete
Igmanske brigade VRS-a, predvođeni Mi-
roslavom Škorićem, zarobili su četvoricu
pripadnika ARBiH, koja su se nalazila u
dva bunkera. Roberta Kahrimanovića su
Biljana Plavšić Momčilo Krajišnik odmah ubili, a trojicu preostalih odveli u
podnožje Igmana prema Blažuju, gdje ih
je sačekao komandir Interventne čete Bra-
nislav Gavrilović, koji je naredio da ubiju
dvojicu zarobljenika – Živka Krajišnika i
Rusmira Hamalukića. Četvrti zarobljenik
Perica Koblar odveden je u sjedište vojne
policije u Blažuju i predat pripadnicima
VRS-a. Koblar je bio sedam dana zatočen u
Blažuju i nad njim je svakodnevno vršena
tortura, a onda je pušten. Perica Koblar je
dva dana svjedočio u Hagu protiv Vojsila-
va Šešelja (10. i 11. juni 2017.).”
Na haškoj listi, u kategoriji A, kao osum-
njičeni da su počinili zločine na Ilidži nalaze
se: Zoran Kezunović, Neđeljko Prstojević i
Vitomir Knežević, rođen 24. augusta 1963.
Mediji su u oktobru 2004. javili da su Zo-
ran Kezunović (34) iz Vojkovića i Dragan
Divljan zvani Kule (33) iz Trnova poginuli
Radovan Karadžić Ratko Mladić u eksploziji bombe u diskoteci “Girdos” u
Lukavici pored Sarajeva, gdje je Kezunović
“Srpske vlasti držale su 1992. u općini Ilidža civile pretežno radio na obezbjeđenju. Neđeljko Prstojević
bio je predsjednik Kriznog štaba Srpske op-
hrvatske i muslimanske nacionalnosti zatočene u sljedećih štine Ilidža. Svjedočio je na suđenju Rado-
deset zatočeničkih centara: u staroj zgradi Doma zdravlja, vanu Karadžiću, kada je tužilaštvo pustilo
presretnuti razgovor u kojem je s Karadži-
u kampu Lužani, u zgradi Kulturno-sportskog centra, u ćem razgovarao o podjeli Sarajeva.
U kategoriji B Haškog tribunala jesu
skladištu ‘Energoinvesta’, u bolnici ‘Kasindol’, u Osnovnoj Žarko Vidić i Miroslav Adamović, u kate-
školi ‘27. juli’, u Grafičkoj školi, u obdaništu, u SJB Ilidža i u goriji C Mladenko Delipara i Živko Matić,
kasarni Blažuj...”, piše u presudi Krajišniku. sin Rankov i Milkin, rođen u Kasindolu,
dok su u kategoriji E Davor Drašković i Da-
libor Bilić, sin Perin, rođen 16. marta 1976.
prijeteći da će ga ubiti, ali njegova supruga četnici”, koja je djelovala u sastavu Prve Duško Džajić oslobođen je pred Kan-
je uspjela dozvati komšije i oni su zaštitili igmanske brigade VRS-a, početkom ok- tonalnim sudom u Sarajevu optužbe da je
supružnike. Kazna Ranku Boljaku izreče- tobra 1992. godine prilikom napada na kao pripadnik SJB Ilidža u novembru 1995.
na je 11. jula 2012. godine. Otes naredio da se predaju civili koji su naredio jednoj osobi hrvatske nacionalnosti
se sklonili u jednu garažu. Tada je jedan da napusti svoj stan, pri čemu ga je udario i
OSUMNJIČENI I OSLOBOĐENI pripadnik njegove jedinice, kako stoji u odveo na liniju razdvajanja i predao jednom
Tužilaštvo BiH posljednjih je dana optužnici, ustrijelio teško ranjenog Harisa vojniku VRS-a koji mu je naredio da kre-
2020. godine podiglo optužnicu protiv Merzića, studenta medicine koji je radio ne prema položajima HVO-a, a da je Džajić
Branislava Gavrilovića zvanog Brne, kojeg u ambulanti u Otesu, a da je sve to Gavri- nakon toga uselio u njegov stan. Prvoste-
tačka 552. presude Momčilu Krajišniku lović mirno posmatrao. Branislav Gavri- penom presudom od 3. decembra 2012. bio
spominje kao vođu jedne od paravojnih lović zvani Brne, rođen u Sarajevu 1964. je osuđen na 1 godinu i 6 mjeseci, ali ga je
grupa. Optužnica ga tereti da je, u svojstvu godine, a nastanjen u Beogradu, optužen Vrhovni sud presudom od 12. septembra
komandanta vojne formacije “Brnetovi je i da je u ljeto 1993, kada je zarobljeno 2013. oslobodio svih optužbi. n

40 14/1/2021 STAV