Page 82 - STAV broj 306
P. 82

APOKRIFNI FRAZARIJ



                                            Tajna prepiska između čitača i pisca
                                            UNUTARNJI POTPISI





                                            I potpis. Šta je on? Znak. Znak koji znači To sam ja. Ništa što je u vezi
                                            s tim nije slučajno. Niti je to moguće. I život je neka vrsta potpisa. Ne
                                            samo ime nego sve ono što jesmo sadržano je u tom znaku.


                          Piše:
                          Irfan HOROZOVIĆ


            za svega je nečiji potpis. Ponekad, uz   Tekst je izgubljen u silnim preseljenji-  prapredak pitao je za vodu. Bar? Bar? Bar?
            prethodno doživljene, i nedoživljene   ma zemljotresnog doba i na razne načine   Bara. Bio je samo žedan. Iako je napisao di-
            uspomene oživljavaju u snu. Slutnje.   uništenjem rukopisa. Mogao sam ga ponovo   jalog o ispravnosti imena, Platon nigdje ne
         IStrahovi. Žudnje.                 napisati, ali nisam želio, jer to više ne bi bio   spominje ovaj prizor. Niti Aristotel. Nema
            I potpis. Šta je on? Znak. Znak koji zna-  isti tekst. U njemu je bio intuitivni potpis   o tom ništa ni kod Ksenofonta. Naravno,
         či To sam ja. Ništa što je u vezi s tim nije   moje mladosti. Ipak, možda jednog dana   ni kod Diogena Laertiusa, niti Aristofana.
         slučajno. Niti je to moguće. I život je neka   i izroni jer je emitiran na radiju i predao   U Platonovim dijalozima Sokrat i nje-
         vrsta potpisa. Ne samo ime nego sve ono   sam ga na fakultet kao seminarski prilog   govo učenje su zapisani. Ponekad i više
         što jesmo sadržano je u tom znaku. Maj-  iz teatrologije.             nego što se čini. Jer je Platonov potpis tu.
         stori se ponekad ne potpisuju na svojim   Kad je izišao, Sokrat ugleda nekog čo-  Kao i nedvosmisleno i Sokratov.
         djelima. Iz razloga koje ne treba nabrajati.  vjeka. Zvjerao je taj na sve strane i stenjao.   A Platon (široki, ne zna se je li to po
            U djelima su potpisani uvijek. Nije   Iako goloruk, izgledao je opasno naoružan.  plećima dječačića ili po njegovom čelu) je
         li takav bio i Dalton Trumbo?! Naroči-  Sokrat je htio proći mimo njega, kad   postao uobičajeno ime kod nekih naroda
         to u vrijeme kad su on i njegovo ime bili   ovaj dreknu:              izvan Helena. Čak i prezime.
         zabranjeni.                           – Htio sam nešto pitati!           Edgar Allan Poe u priči Šeherzadina hi-
            Iako je svako djelo svojevrsni potpis,   – Nije mjesto za pitanje, ali, kad si na-  ljaduidruga noć uvodi u novi život jednog od
         u njemu su razasuti još neki potpisi. Za   vro, pitaj.                upečatljivih likova iz tog djela, sebi bliskog,
         one su koji znaju za njih. I iščekuju ih.   – Kako bih mogao promijeniti ime?  naravno. Sinbada. Koga bi drugog?! Uvi-
         To je dragocjeni prilog tajnoj prepisci iz-  – Jednostavno. Promijeni ga.  jek sam se čudio što postoji toliko filmova
         među čitača i pisca. Slično je i u drugim   – Nisam siguran da je tako jednostavno.  o njemu. Čak sam to u jednoj priči spome-
         umjetnostima. U svim razgovorima izme-  – Kako se zoveš?              nuo. Sinbad je bio jedan od likova u našem
         đu sličnih. Svako ima svoj potpis. Postoje   – Posmrče. To je...      provincijskom kinu, zajedno s gusarima,
         vidljivi i nevidljivi potpisi. Vidljivi kao što   – Znam šta je to. Barbarin si?  putujućim mačevalcima ili skrivenim maj-
         je Dürerov čuveni AD (koji može značiti i   – Tako nekako.            storima mača i pustolovima raznih sudbina.
         anno domini), čiju sam kuću nekad davno   – Tvoje je ime više činjenica nego ime,   Kad je Poe pisao svog preobraženog
         tražio u Nürnbergu, tako da me je jedan od   ali nikad se ne zna šta je u imenu.  Sinbada, odnosno doživljaje Arthura Gor-
         suputnika kojeg je to očito nerviralo naj-  – Ipak sam htio uzeti neko drugo...  dona Pyma, u jednom poglavlju te pripovi-
         ednom zapitao: “Šta je tebi taj Dürer kad   – Možda moje? Jesi li zato tu?  jesti potpisao se na neobičan način. Mnogo
         si toliko zapeo da nađeš njegovu kuću?!”   – Ne. Želio sam razgovarati o imenima.  sam o tom razmišljao.
         Šta na to odgovoriti?                 – Razgovaraj s Platonom. On voli pisati.  Na mjestu prije Konačnog smjenjuju
            Odgovor se uskoro pokazao sam kad   – Ko je on?                    se geometrijski pravilno, četverokutno,
         smo izbili na mali trg gdje je skupina lju-  – Moj učenik.            gnjezdišta albatrosa i pingvina. Vidljivi su
         di gledala majstorije gutača mačeva i va-  Barbarin Posmrče tu se duboko zami-  inicijali imena Arthur Pym, odnosno Allan
         tre. Izgledao je kao da ga je naslikao onaj   slio. A onda kao da se ozari.  Poe. Gnijezda ostalih ptica anagramski se
         što je nekad tu živio. Tu me je nestrpljivi   – Znaš, Sokrate, mudar si, kao što kažu,   igraju s imenima Edgar i Gordon. Odmah
         suputnik ostavio i otišao ne primijetivši   čini se i dobar čovjek, ali njegovo mi se   sam to uočio. Jasan potpis.
         spomen-natpis na kući. Prizor na trgu li-  ime nekako više sviđa. Tog tvog učenika...  Potom, zapisi Arthura Gordona Pyma
         čio je na nevidljivi potpis.          – Vidi se iz svega, a naročito iz tvog   završavaju se suočenjem broda na kojem je
            Jedan od izgubljenih tekstova za kojim   govora da si barbarin... Čuj, još uvijek Po-  on s golemim bijelim strašilom (stvorenje,
         zaista žalim zvao se Shakespeareova škola   smrče, kakva je to samo riječ. I još i ime...  priviđenje, tajna?). Mnogo većim od čovje-
         za umorstva. Ideja je bila kako svako oruž-  – Upravo onakva kakva treba biti: jed-  ka. Iza nj je prolaz u Bijelo. Biti mračan i
         je označava uzrok i posljedicu. Naprimjer,   nostavna i tačna.        biti bijel iščitavali su prije toga iz slova na
         Gertrudina smrt u Hamletu. Popila je smrt   – Idi. I nemoj mi više ovdje dolaziti.  otoku gdje su se zadesili.
         namijenjenu sinu. Ili Laertova. Ubijen je   Svi su, koliko se sjećam, u Platono-  Više od pola stoljeća kasnije Jules Verne
         otrovom s mača na koji je zavjerenički pri-  vom dijalogu Kratil ili o ispravnosti imena   sve je razjasnio i dao odgovor na to pita-
         stao. Itd. Poznavao sam djela Shakespea-  (bili su to Kratil, Hermogen i, naravno So-  nje u romanu Ledena sfinga, svojevrsnom
         rea i bilo je tu mnogo primjera. I začud-  krat), govorili o jezičkoj razlici čak i među   nastavku romana E. A. Poea s istim liko-
         nih tvrdnji. Kao što je ona da je davljenje   Helenima, a barbari su bili posebna priča.   vima i pričom.
         Dezdemone ljubavni čin.            Svi ostali. Zar to nismo bili mi?! Neki naš   Tako se Jules Verne potpisao.    n



         82  14/1/2021 STAV
   77   78   79   80   81   82   83   84