Page 54 - STAV broj 157
P. 54
DRUŠTVO
muallima i pomoćnog imama pri Medžlisu slagalica u kojoj često nismo sposobni nemuslimana uspijevaju prikazati islam
Islamske zajednice u Dubrovniku. Dok- vidjeti više od onih materijala i komada na tako surov, gotovo dijaboličan način.
torand je na Sveučilištu u Dubrovniku, a koji nam pomažu da popločamo svoj put, STAV: U knjizi se bavite trima velikim mo-
teza njegovog doktorskog rada glasi Dopri- svoju avliju, svoj grunt. Nismo često svje- noteističkim tradicijama, nerijetko ukazu-
nos derviških redova međureligijskom dijalogu sni cjeline. Pomoći susjedu da složi jedan jući na duboki jaz između njihovog temelj-
i toleranciji u BiH. Prošle je godine štam- dio slagalice pomoć je cijelom svijetu. Na nog nauka i zloupotrebe istog. Znači li to
pana i njegova knjiga Hadžija i druge pri- Danu Suda je obračun, a nije na nama lju- da ponekad iznevjeravamo svoje religijske
če, o kojoj, između ostalog, govori za Stav. dima da razvrstavamo. Dato nam je samo identitete misleći da ih branimo? Kao u
STAV: Sartrova je teza da tek nakon dugih da evaluiramo i procjenjujemo nečije po- slučaju islamofobije, kad se evropska po-
godina čitanja nastupaju kratki periodi pi- našanje i konkretna djela. Čitajući svete litička desnica predstavlja kao zaštitnik
sanja. U Proslovu knjige Hadžija i druge knjige različitih religija, sve više bivam kršćanstva, ili kad se samoubica raznese
priče istaknuli ste da ste od djetinjstva uvjeren da su samo nijanse, često odveć inspiriran vjerom?
zadojeni ljubavlju prema knjizi. Je li Vaša teološki prenabregnute i usiljene, ono što KAMBER: Istina, neki s puškom, strojni-
knjiga posljedica taloženja tog čitalačkog ljude, a samim time i kulture, civilizacije com ili bombom oko pojasa “brane” islam.
iskustva, koje je, prema Sartru, nužno da i vjerske denominacije međusobno odvaja Muslimanu je dozvoljena samoobrana, ali
bi se naučilo pisanju, ili je izraz potrebe i udaljuje jedne od drugih. To inzistiranje ne i agresija. Često nailazim na članke koji
da se ukaže na neke, čini se, zaboravlje- na razlikama vjerska je isključivost, a spa- manje ili više vjerodostojno napominju o
ne vrijednosti i iskustva? Možda oboje? da sigurno u domenu neznanja. Mene ne lošem odnosu naspram nemuslimana u
KAMBER: Knjiga je plod iskustva čita- ugrožava nečije vjerovanje, samo me može islamskim zemljama. Pa onda tvrde da
nja, ljubavi prema pisanoj riječi, ali često i ugroziti nečije ponašanje. Tako je i u slučaju muslimani na Zapadu zahtijevaju za sebe
osobnih iskustava koja nisu uvijek bila tako drugih u odnosu sa mnom. U islamskoj ono što “kod kuće” ne pružaju drugima.
idilična i pravocrtna, već nerijetko i turbu- terminologiji postoji termin “džehl”, de- Smatram da se za njih može više učiniti
lentna, bolna i teška. Ona su me odredila finiran kao neznanje ili zabluda, glupost umjesto da se samo ukazuje na nepravedan
i Božjom voljom formirala da budem ovo ili primitivizam. On se onda poistovjetio odnos prema muslimanskim zemljama od
što jesam. Nije lijepo isticati svoje životne s nevjerovanjem ili mnogoboštvom. To je Zapada. Treba vidjeti kako je musliman-
jade i nedaće, a još manje na njima skupljati jako uzak spektar gledanja. Ponekad često ski svijet uopće došao u taj stadij slabosti
“poene”, ali smatram da su, unatoč svemu, možemo vidjeti mnogo više postupaka i i odsustva samokritike, da su nam uvijek
mnoge situacije u koje me život doveo ipak konkretnih dijela koja čini neki nominal- drugi za sve krivi. Respektabilnost se mora
na kraju rezultirale formiranjem onoga što ni musliman, a podsjećaju i “mirišu” na zaslužiti. Očito nismo respektabilni, a za
jesam, što mislim i osjećam, nezavisno od “džehl”, nego što ih možemo primijetiti svoje nedostatke, nemarnost, lijenost, bra-
genetičke popudbine i determiniranosti kod nekoga tko je pripadnik druge vjere, toubilačke ratove, katastrofalnu interpre-
ljudskih kapaciteta koje iz toga proizlaze. kulta ili je nereligiozan na ovaj ili onaj na- taciju vjere, isključivost i međumusliman-
Smatram da je knjiga dijete svakoga tko čin. Buda je jednom rekao: “Vjeruj ti i u sku netrpeljivost, slabo razvijen pluralizam
ju napiše, da čovjek prvo mora simbolično kamen, ali me nemoj gađati njime.” Ovo i osjećaj za zajedničku pripadnost ehlu-l
“zatrudnjeti”, obremeniti se plodom tru- nije poziv na relativizaciju vjerskih istina, Kibli uvijek tražimo alibi u agresivnom
da, zalaganja, čitanja, promatranja, analiza ali je poziv da nas prakticiranje vlastite ponašanju neoimperijalizma prema mu-
i meditacija te životne škole koja najčešće vjere ne dovede do toga da iz svog života slimanima. Kada čovjek padne na cestu i
i ponekad najviše oboji nečiju duhovnu i isključimo druge, ili da ih svojim vjero- leži, netko će proći pored njega, netko će
intelektualnu fizionomiju. Kada knjiga vanjem maltretiramo, jer često ti “drugi” ga pokušati podići i pomoći mu, a netko
kao plod sazrije u čovjeku, onda je “porod” u humanom i ljudskom ponašanju imaju će ga i šutnuti nogom. Ali, zašto je leg’o
možda i najlakši dio svega. nam ponuditi više nego neki koji se dekla- tu nasred ceste? Naša je odgovornost što
STAV: Vaša erudicija u knjizi primjetna je riraju muslimanima, ali šire oko sebe ne- smo “legli” pa sad molimo da nas i “ne šu-
u intertekstualnim aluzijama i dijalozima znanje, netoleranciju, uskogrudnost, pri- taju”. Pri tome su onda kolateralne žrtve
koje uspostavljate s drugim tekstovima. mitivizam, površno i bukvalno shvaćanje i nemuslimani u mnogim zemljama koje
Zanima Vas i šaroliki mozaik svijeta i pi- vjere i njenog utjecaja na naš život. Islam su u plamenu Bliskog istoka.
tanje pozicije Drugog i Različitog. Raz- jeste inkluzivna vjera. Moramo se zapita- STAV: Osjetan je utjecaj tesavvufske mi-
mišljate li o pisanju kao otporu politika- ti gdje je tu naša odgovornost i kolika je sli na Vaš rad. Koliko su Vam ta misao i
ma koje bi tu šarolikost rado dokidale? snaga medija u svijetu koji velikoj većini iskustvo duhovnog puta važni? Koliko
KAMBER: Lijepo ste upotrijebili sintagmu bi trebali biti važni svakom muslimanu?
“mozaik svijeta”. Mozaik nam je uveliko Svijet je doista svojevrsni KAMBER: Profesor Bušatlić s FIN-a u
izmiješan i narušen, fali nam kamenčića, mozaik, slagalica u kojoj jednom intervjuu kaže da u svakom mu-
fali nam simboličkog materijala da svijet često nismo sposobni slimanu “čuči” derviš i sufija. Danas je
bude skoro pa idilično mjesto. Smatram vidjeti više od onih previše nepotrebnog govora o tesavvufu.
da je politika nužno orijentirana tome da materijala i komada koji On se smatra, često i od samih muslima-
uvijek gleda interes jedne grupe, a druge nam pomažu da popločamo na, nekim posebnim poglavljem koje je u
da, u najboljem slučaju, nastoji tolerirati. svoj put, svoju avliju, svoj najboljem smislu kontroverzno, a u naj-
Pa i islam definira politiku kao brigu o grunt. Nismo često svjesni gorem, i potpuno nepotrebno i štetno. Te-
interesu ljudi. Može li politika prevlada- cjeline. Pomoći susjedu da savvuf je sama srž islama. Na površinu je
ti svoja ograničenja, pa postati brigom o složi jedan dio slagalice isplivao kao svojevrsna reakcija na mno-
interesu sviju, ili je to samo utopija – nije pomoć je cijelom svijetu ge manipulativne i degenerativne proce-
ovdje mjestu da se razmatra. Da je svijet se koji su se u putu razvoja islamskih dis-
idilično mjesto, ne bi ni bilo potrebe za po- ciplina i povijesti islama počeli događati
litikom. Svijet je doista svojevrsni mozaik, kao logična posljedica koketiranja vjere s
54 8/3/2018 STAV
