Page 71 - STAV broj 157
P. 71
borce koji, uprkos historijskim, tradicio- Bosne jeste Sabira (Semka Sokolović-Ber- Kako narativ filma odmiče, režiserka, uz
nalnim i kulturološkim ožiljcima, i dalje tok), koja u ostvarenju Kod amidže Idri- pomoć kadrova u kojima suptilno otkriva
odišu beskonačnom ljepotom. Kinema- za (2004) Pjera Žalice igra nanu, majku, ožiljke na Esminim leđima te njeno prita-
tografija koja je do krajnosti poistovjeti- suprugu, amidžinicu, komšinicu, ženu. jeno izbjegavanje kontakta s muškarcima
la ženu s bremenitom ulogom koju nosi Svaka njena izgovorena replika kao da je i gađenje prema njihovim najreprezenta-
u svakodnevici savremenog društva je- sačinjena od bosanske zemlje, s jednim tivnijim “mačo” odlikama (dlakave grudi,
ste ona bosanskohercegovačka. Uspjela grumenom za suze i tugu, drugim za ra- zlatni lanac i vojnička uniforma), postepeno
je izgraditi lik žene po uzoru na zemlju dost i brižnost, a trećim za mudrost i po- nagovještava saznanje o Esminom “proš-
u kojoj živi – na Bosnu i Hercegovinu, s svećenost, dok pati za poginulim sinom i lom” životu te istinu o načinu na koji se
tragičnom prošlošću, hrabrom sadašnjo- otuđenom unukom, dok priprema jabuke Sara začeta. Dramaturška struktura zadr-
šću i ponositom budućnošću. za tufahije, dok postavlja mudro pitanje: žavanja napetosti uz pomoć izbjegavanja
“Jeste li provjerili gorivo?” sukoba, usporena subjektivna naracija
ŽENA KAO SIMBOL BOSNE I predstavljena kroz pogled silovane žene,
HERCEGOVINE SUPERJUNAKINJA U POSTRATNOJ naturalistička estetika s distanciranim sni-
BH. STVARNOSTI manjem protagonista, kao elementi jednog
Malo je država u svijetu čija je histori- autentičnog filmskog jezika, postepeno ot-
ja u tolikoj mjeri obilježena tragedijom, a Jedno od najvrednijih postratnih ostva- krivaju svu tragičnost priče koja suptilno
koje su, uprkos tome, ostale stajati na no- renja bh. kinematografije, u kojem je tra- prelazi na lica glavnih junakinja i ostva-
gama i nastavile ponosno koračati svojom gičnost proteklog rata prezentirana pri- ruje se u konačnom patosu. Nakon što na
zemljom kao što je to Bosna i Hercegovina. kazom posljedica najreprezentativnijeg koncu Esma otkrije Sari da je “četničko
Posljednja ratna agresija ostavila je najveći primjera agresorskog “junaštva” – silo- kopile”, ona se pred očima gledaoca ot-
ožiljak na duši Bosne i Hercegovine, ali joj vanja bošnjačkih žena – jeste Grbavica Ja- kriva kao istinska superjunakinja koja, za
nije uspjela prekriti ponos, hrabrost, do- smile Žbanić, koje je 2006. godine osvoji- razliku od onih u Marvelovim stripovima
brotu i prkos kao vječite crte njene tvrde lo berlinskog Zlatnog medvjeda. Glavna ne leti i ne razbija zidove, ali koja, posežući
i posne zemlje. Kada bi zemlja imala svoj protagonistkinja filma, sredovječna Esma za najrazornijom od svih moći – ljubavlju,
tjelesni oblik u koji bi stala njena cjeloku- (Mirjana Karanović), sa svojom 12-godiš- prihvata dijete osuđeno na smrt te postaje
pna historija, tradicija i kultura, onda bi u njom kćerkom Sarom (Luna Zimić-Mijo- njegov vječiti neprobojni štit. Ona je žena
slučaju Bosne i Hercegovine on bio posu- vić) živi na Grbavici, sarajevskom naselju s grbom na ramenu (Grb-avica) na kojem
đen od žene kao simbola tog bremenitog, čiji su stanovnici tokom agresije na BiH se isprepliću plava, žuta i bijela boja, koje
tragičnog i ponositog imena. Ova je teza bili izloženi svakodnevnom psihičkom i poput “Ibrišimovićevog ćilima” vjerno
najreprezentativnije predstavljena u postrat- fizičkom zlostavljanju. Esma je, dakle, sa- prekrivaju ožiljke tragične historije te ih
noj bh. kinematografiji čiji je najvredniji mohrana majka koja čini sve da prehrani poput rana štite od zaborava i novih zapr-
segment upravo prikaz savremene bosan- kćerku i osigura joj sretan i ispunjen ži- ljanih vojničkih čizmi.
skohercegovačke žene kao simbola otpora vot. To pokušava postići kao konobarica
protiv agresorske (muške) nadmoći. Iako u lokalnoj diskoteci u kojoj svakodnevno BOSANSKOHERCEGOVAČKO ŽENSKO
su joj oduzeti njeni najhrabriji sinovi te svjedoči muškoj nadmoći (kriminalaca i REŽISERSKO PISMO
uprkos proživljenom fizičkom, psihičkom ratnih profitera) te ženskom ponižavanju
i duhovnom zlostavljanju, bosanskoherce- i pristajanju na uloge seksualnih objekata Kao zaseban i iznimno reprezentati-
govačka žena nije se odrekla svoje dobrote, (striptizete i prostitutke). Uprkos podre- van segment postratne bh. kinematogra-
radosti, ponositosti i svoje želje za životom. đenoj ulozi u takvom krajnje nemoralnom fije, izdvojilo se “žensko pismo” nekoli-
okruženju, te bezizlaznoj materijalnoj si- cine režiserki i scenaristkinja u kojem je
Spajajući tradiciju i savremenost, a tuaciji, Esma ostaje na putu dostojanstva ustanovljen autentičan umjetnički jezik,
kroz niz raznovrsnih, originalnih i uvjer- te novac za kćerkinu ekskurziju pokušava ali koji se ne suzdržava od prikaza histo-
ljivo interpretiranih uloga, od kojih svaka pronaći na svijetloj strani etičnosti. Iako rijske istine. Osim Jasmile Žbanić te Ines
prezentira zaseban dio ženske osobnosti, ispočetka vješto skriva svoju tragičnu Tanović, posebno mjesto u savremenom
bh. film kreirat će lik žene s univerzalnim prošlost, te radoznaloj Sari govori o ocu bh. filmu zauzima i Aida Begić, čiji ženski
imenom posuđenim iz naslova pjesme kao o ratnom heroju poginulom na prvoj likovi također odišu izrazitom psihološ-
Bosna Nedžada Ibrišimovića. liniji fronta, ta je prošlost prisutna u sva- kom snagom, životnom upornošću i du-
kom Esminom koraku, u pogledu ili riječi. hovnom stamenitošću, a koje istovremeno
Ženski lik u savremenom bh. filmu
koji do krajnosti predstavlja utjelovljenje
“Snijeg” “Grbavica”
STAV 8/3/2018 71
