Page 74 - STAV broj 157

kultura

pa zato nema ni muslimanske balade na 1973. godine pod nazivom Usmene balade o Morićima, o Hifzi-begu Ðumišiću, o
bosanskom jeziku koja istovremeno nije i Bosne i Hercegovine – knjiga o baladama i Ibrahimu Kusturi. U posljednjem dijelu
bošnjačka. Drugim riječima, od pripadnika knjiga balada. Šemsović kaže da će prva svoje studije Maglajlić je posebnu pažnju
srodnog slavenskog jezika bošnjačka balada knjiga koja je u potpunosti posvećena posvetio odnosu bošnjačke balade prema
odvaja se svojom bošnjačkom obojenošću, ovom pitanju biti zapravo Muslimanska savremenoj književnosti, što će biti prvi
a od pripadnika iste vjere, a druge narod- usmena balada, studija Muniba Maglaj- takav rad kod nas, naglašava Šemsović,
nosti, odvaja se jasnom branom jezičkog lića iz 1985. godine, u kojoj ćemo dobiti te dodaje da novo, cjelovito izdanje ove
uobličenja (bosanski prema albanskom i pregled dotadašnjih bavljenja baladom, studije donosi novija sagledavanja svakog
turskom jeziku)”, piše Maglajlić, koji je u pregled sakupljačkih pregnuća te u ko- od pojedinačnih pitanja koja su prije bila
svojim posljednjim danima neumorno ra- načnici i tematske krugove unutar kojih predstavljena.
dio na pripremanju ovog izdanja, ali nije je živjela i razvijala se bošnjačka usmena
dočekao pojavljivanje knjige. balada: o djevojci zle sreće, o smrću ra- BIO JE BARD NAŠE
stavljenim dragim, o zlosretnoj nevjesti, KNJIŽEVNOHISTORIOGRAFSKE
Usmena balada južnoslavenskog pro- o nesretnim supružnicima, o ojađenim I FOLKLORISTIČKE AKADEMSKE
stora privući će pažnju evropske i svjet- roditeljima i o drugim sukobima u po- ZAJEDNICE
ske javnosti već odmah po objavljivanju rodici. Šemsović ističe da je, pored ovih
knjige Putovanja po Dalmaciji (1774) ita- šest tematskih krugova, bošnjačka usmena Profesor Sanjin Kodrić rekao je da su
lijanskog opata i putopisca Alberta For- balada opjevala i neki društveno znača- saznanja do kojih je došao profesor Ma-
tisa, na čijim se stranicama našla sada jan historijski događaj, kakve su balade glajlić tokom svog skoro pa četrdesetogo-
već znamenita balada o plemenitoj Ha- dišnjeg bavljenja bošnjačkom usmenom
sanaginoj ljubi. Od ove, pa preko teksto-
va iz Erlangenskog rukopisa, zbirki Vuka
Stefanovića Karadžića pa do periodike u
austrougarskom razdoblju, balade s juž-
noslavenskog prostora, prema riječima
profesora Šemsovića, svoja najuspjelija
uobličenja dobijaju zahvaljujući bošnjač-
koj usmenoknjiževnoj tradiciji. “Uvidom
u najkvalitetnije uratke baladesknog na-
rativa, dâ se primijetiti neupitan druš-
tveno-kulturni kontekst u kome jedna
pored druge nastaju sevdalinka i balada.
Cijeli je niz zajedničkih osobina: stvarni
junaci, stvarni događaji i stvarni prostori
dešavanja radnje, uz molski melanholij-
sko-sentimentalni doživljaj svijeta, koji će
u sevdalinci prerasti u razigranu žudnju,
dert ili karasevdah, a u baladi će posta-
ti neopisiva tuga”, pojašnjava Šemsović.

Prva obimnija studija koja uključu-
je i bavljenje bošnjačkom usmenom ba-
ladom jeste knjiga Hatidže Krnjević iz

Prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović

Skromnost, neposrednost i beskrajna
znatiželja Muniba Maglajlića

U imenima koja će na Kongresu folklorista te 1974. godine govo- Brzo sam odustao od hotela pa smo ga smjestili u privatni smje-
riti o usmenoj poeziji naišao sam na ime nekog Muniba Maglaj- štaj. Vratio sam se u hotel, a nemalo zatim otišao sam kući da
lića, koji će povodom 200 godina Hasanaginice govoriti o tran- ručam kako bih iskoristio vrijeme prije nego počnu masovno do-
skripciji i transliteraciji balade Hasanaginica. Za mene je to tada laziti gosti. Zatekao sam u mojoj kući onog istog čovjeka, onog
morao biti neki stari čovjek koji se bavi takvim problemima kojima “beatlesa”. Moje iznenađenje bilo je još veće kada sam saznao
se mladi ljudi tada ne bi trebali baviti. Zato sam ga, kada sam ga da je došao na biciklu kojeg je posudio od Fate Hasanagić. To
pozvao na “Slovo Gorčina” na simpozij o Hasanaginici, smjestio je bila jedna od osobina Muniba Maglajlića, beskrajna znatiželja,
u hotelsku sobu sa starim profesorom Niedhardtom. Sjedio sam a uvijek pripremljen i spreman. Dolazeći u Stolac, tačno je znao
u hotelu s prvim gostima koji su došli i tada me moja učenica koja šta će tu gledati i posjetiti, a posuđeno biciklo mu je dobro došlo
je radila u prijemnoj kancelariji obavijestila da je došao Munib Ma- da bi to sve mogao na vrijeme obići. Ta akribičnost, transkripcija i
glajlić, ali da nije riječ o starom čovjeku već o “beatlesu”. Tada je transliteracija Hasanaginice, nije šala, ta skromnost s vojničkom
to značilo da čovjek ima dugu kosu preko ušiju i vrata i da je slu- torbicom o ramenu u kojoj je fotografski aparat, ta neposrednost,
šao rok. Nisam mogao vjerovati pa sam smjesta otišao u prijemnu znatiželja i obaviještenost, to su bile osobine Muniba Maglajlića. I
kancelariju i zatekao tog mladog čovjeka s vojničkom torbicom tada i otada do svoje smrti živio je punim plućima, a pri tome bio
o ramenu koji mi je pružio ruku i rekao: “Ja sam Munib Maglajlić.” je izuzetno radin, izuzetno vrijedan.

74 8/3/2018 STAV