Page 73 - STAV broj 157
P. 73
Promocija novog izdanja knjige prof. Muniba Maglajlića
Da nije bilo ljudi poput
njega, danas ne bismo
imali ovoliko afirmiranih
bošnjačkih vrijednosti
Piše: Edib KADIĆ Kada je Maglajlić prijavio disertaciju Književnohistorijsko i
edib@stav.ba književnoteorijsko određenje muslimanske narodne balade,
Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ morao je dokazivati profesoru Tvrtku Čubeliću da karakteristike
i specifičnosti te balade u evropskom i civilizacijskom kontekstu
Uutorak, 6. marta 2018. godine, u ima smisla proučavati kao bošnjačku baladu, tada muslimansku.
prostorijama Zemaljskog muzeja Rizvanbegović se sjeća kako mu je Maglajlić prepričavao da je
u Sarajevu održana je promocija Čubelić insistirao na teoretskim određenjima i tradicionalnom
knjige rahmetli profesora Mu- pripadanju balade Hasanaginica hrvatskoj usmenoj književnosti
niba Maglajlića pod nazivom Bošnjačka
usmena balada. Promotori knjige bili su izvrsnosti istraživačkog oka, ostala je na godine, tada pod naslovom Muslimanska
prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, prof. profesorovu radnom stolu čekajući za- usmena balada.
dr. Sead Šemsović, prof. dr. Tamara Ka- vršne riječi kojima bi bila upotpunjena”,
rača-Beljak i prof. dr. Sanjin Kodrić. kaže Efendić, napominjući da ova studija NEUMORNO RADIO NA PRIPREMANJU
Uvodnim riječima obratila se dr. Nirha predstavlja drugo, prošireno i dopunjeno OVOG IZDANJA, ALI NIJE DOČEKAO
Efendić, urednica ovog izdanja, a ujed- izdanje Maglajlićeve doktorske diserta- POJAVLJIVANJE KNJIGE
no i Maglajlićeva posljednja doktoran- cije, koja je objavljena u Sarajevu 1985.
dica. Prema njenim riječima, njen za- O ovom zadataku, makar kada je riječ
datak bio je sređivanje dobijene građe, o dijelu koji se odnosi na nominiranje
unos indeksa te shematskog prikaza
razmjera karakterističnih oblika sti- pjesme, koji je obavljen nakon tri-
ha koji se javaljaju unutar bošnjačke deset i tri godine akademskog rada,
usmene balade. Knjiga je objavljena sam profesor Maglajlić u uvodnim
u izdanju Zemaljskog muzeja Bosne i riječima ove studije kaže da se u li-
Hercegovine. teraturi o bošnjačkoj baladi povre-
meno otvaralo pitanje termina, te da
“Bošnjačka usmena balada studija je su u skladu s ustaljenom praksom od
proistekla iz pregalačke radionice pro- početka 20. stoljeća Bošnjaci svoju
fesora Muniba Maglajlića. Ako je suditi književnost, pa i pojedine književ-
prema svjetskoj slavi Hasanaginice, ba- ne vrste u njezinu okviru, kao što je
lada predstavlja najljepšu usmenopje- balada, označavali “muslimanskim”.
sničku vrstu kod Bošnjaka. Njenu te-
matsku okosnicu čini susret sa smrću, “Ali, bez obzira na ovakvo ozna-
a u naslovnoj monografiji predstavlje- čavanje bošnjačke balade, koje je po-
na je na književnohistorijskom i knji- sljedica historijskih uvjeta u kojima je
ževnoteorijskom planu te sagledana u ovaj južnoslavenski narod, napustivši
kulturnohistorijskim okvirima svog na- svoje historijsko ime pred nacionali-
stanka. Međutim, još uvijek otvorena stičkim pritiscima iz matičnih sredi-
šta, na prijelomu iz 19. u 20. stoljeće
potražio utočište u vjerskom imenu
(musliman) kao etničkom – ta pojava
nije na južnoslavenskom prostoru za-
pravo izazvala nikakvu zabunu. Nai-
me, nema Bošnjaka koji s obzirom na
vjersku pripadnost nisu muslimani
STAV 8/3/2018 73
