Page 46 - STAV broj 153
P. 46
DRUŠTVO
Aida Tule, diplomirani psiholog s internacionalnim
iskustvom, daje nam rješenje kojim svako od nas
može rješavati “svoju moralnu krizu”, o kojoj je
govorio profesor Žiga. Ona kaže da su ljudi bića koja
su oblikovana učenjem. “Mi naučimo stil pričanja u
djetinjstvu, ali i kasnije kroz život posuđujemo ono što
dominira u okruženju. Kod nas je postalo normalno
pričati negativno do te mjere da, kad primijetimo da
neko priča pozitivno, smatramo da nije dovoljno zabrinut
za društvo i da tako ne rješava probleme”, smatra Aida i
dodaje da na osnovu stila pričanja o životnim iskustvima
možemo otkriti koliko je osoba psihički stabilna i zdravo
postavljena u odnosu na društvo
je koliko se govori o zaplašivanju i ma- iako ga strašno frustrira, pogotovo kada da na osnovu stila pričanja o životnim
nipuliranju biračkog tijela plasiranjem nekakve trivijalnosti dobijaju na značaju iskustvima možemo otkriti koliko je
negativnih i netačnih vijesti (tzv. fake pa se nađu na naslovnicama, dok dru- osoba psihički stabilna i zdravo postav-
news). Trenutno je situacija takva da ge, pozitivne vijesti, koje su jako bitne, ljena u odnosu na društvo. U tom kon-
ljudi konstantno traže nove informa- dobije nekoliko redaka u nekom ćošku. tekstu razlikujemo dva osnovna stila.
cije preko interneta i medija, ali da pri “Oslobađajući ili iscjeljujući tip pri-
tome niko više ne može biti siguran u Na pitanje kako se ovoliko nega- čanja, pri kojem se traži smisao u pri-
istinitost sadržaja. S druge strane, jača- tivnosti u javnom prostoru odražava čanju događaja i prikazuje se u svjetlu
njem nesigurnosti kod građana povećava na cjelokupno bosanskohercegovačko dobra. Naprimjer, u jednom od mnogih
se mogućnost da se njima manipulira”, društvo, Jusuf Žiga odgovara: “Ja se intervjua koji su imali za cilj da pre-
smatra Redžepagić-Bulić. nadam da ovo neće dodatno obeshra- poznaju stilove pričanja, čovjek je pri-
briti nikoga. Bh. društvo jeste u jednoj čao da je kao dijete odrastao u teškom
Sociolog Jusuf Žiga, profesor na Fa- dubokoj krizi, ali pogrešno je misliti siromaštvu i da je upravo ta oskudica
kultetu političkih nauka, kaže da u naj- da je to politička ili ekonomska kriza. zbližila porodicu i držala je na okupu”,
kraćem treba krenuti od apostrofiranja Najdublja je ona moralna, kriza siste- kaže Aida.
stvarnog značaja medija. ma vrijednosti. Pametni ljudi će sjesti i Osobe koje su sklone ovom tipu pri-
za pola godine napraviti novi ustav dr- čanja, smatra ona, jesu one koje kon-
“Ko misli da mediji nisu u stanju žave, dobar menadžment će brzo opo- struktivno doprinose društvu i budu-
da oblikuju javno mnijenje, taj ne zna raviti posrnulu firmu, ali ako je čovjek ćim generacijama. Viktor Frankl, bečki
o čemu govori. Smatram da je utjecaj izgrađen s nakaradnim sistemom vri- psihijatar i osnivač logoterapije, među
medija, svih, od štampanih preko elek- jednosti, on će takav ostati cijelog živo- rijetkim preživjelim Auschwitza, kaže
tronskih do novih medija, veći nego ta, ili sve dok se ne promijeni ambijent da su nam potrebne samo tri riječi koje
bilo kojeg drugog mogućeg faktora na u kojem živi. Iz ovog stanja se ne može će nas osloboditi i iscijeliti od bilo kakve
oblikovanje javnog mnijenja i sistema izaći ako se preskoči glavni generator situacije, a one su: “Vidim smisao u…”
vrijednosti”, kaže profesor Žiga. ukupne krize, a to je moralna kriza. Bez Drugi vid pričanja jeste kontami-
toga nema ozdravljenja. Kriza je ozbilj- nirajući ili zagađujući tip pričanja, pri
Budući da je sve komercijalizirano, na, ona je kriza morala, ali moramo se kojem se ne traži smisao u pričanju već
interesno pozicionirano, tom su izazo- s njom boriti jer ona se neće sama od se traži pozicija napaćene žrtve prema
vu podlegli i mediji, i u želji da se što sebe riješiti. Bio bih sretan da se ljudi kojoj je život nepravedan. “Naprimjer,
bolje nametnu, oni su pristali žrtvovati počnu baviti rješavanjem te krize, da jedna žena je ispričala kako je vrhunac
etiku bavljenja novinarstvom. svako riješi svoj izazov.” njenog života bio dolazak njene bebe
na svijet, ali da je tu sreću u potpunosti
“Bojim se da su mediji uveliko pri- Aida Tule, diplomirani psiholog s poništila pogibija supruga nakon tri
stali da žrtvuju etiku. Da bi postali važ- internacionalnim iskustvom, daje nam godine. Ona i dalje živi zarobljena tim
ni i utjecajni, potrebno im je da stalno rješenje kojim svako od nas može rje- iskustvom kojeg je nazvala tragedija i
imaju nešto senzacionalno, ekskluziv- šavati “svoju moralnu krizu”, o kojoj je kojom kontaminira sve druge prilike
no, pomoću čega će se na njih upirati govorio profesor Žiga. Ona kaže da su da bude sretna i da pruži sreću svom
prstom. To onda postaje pogodno tlo ljudi bića koja su oblikovana učenjem. djetetu”, poručuje naša sagovornica.
za promoviranje negativnog. Kod nas “Mi naučimo stil pričanja u djetinjstvu, Koliko kontaminirajućih, a koliko
je vijest sve što je negativno, senzacija, ali i kasnije kroz život posuđujemo ono oslobađajućih priča imamo u svom ne-
trač, montaža, jer ko ima vremena da se što dominira u okruženju. Kod nas je posrednom okruženju, reći će nam koli-
bavi nečim ozbiljnim, nekom ozbiljnom postalo normalno pričati negativno do ko naše društvo ima šanse da se razvije
reportažom, nečim što je bitno za sva- te mjere da, kad primijetimo da neko u uspješno i zdravo. Odgovore potražite
kodnevicu. Mediji se s tim unutar sebe priča pozitivno, smatramo da nije do- u svom okruženju. n
moraju boriti, moraju počistiti vlasti- voljno zabrinut za društvo i da tako ne
to dvorište”, objašnjava profesor Žiga. rješava probleme”, smatra Aida i dodaje
On ističe da ga ne iznenađuje favo-
riziranje negativnih medijskih sadržaja,
46 8/2/2018 STAV
