Page 67 - STAV broj 153

Prvi izbori po tom statutu raspisani su
novembru 1907, a na konstituirajućoj sjed-
nici 20. novembra utvrđeni su izabrani čla-
novi Gradskog vijeća. Vijećnici su izabrali
za gradonačelnika Mustafu ef. Sefića, a za
podgradonačelnike Peru Šantića i Nikolu
Stojčića. Ta “gradska vlada” na jedvite je
jade izdržala dvije godine. Gradonačelniku
Sefiću naređeno je prije isteka mandata da
raspiše nove izbore. Raspisani su i zakaza-
ni za decembar 1909. godine.

Na izbornoj listi bilo je i ime Muja-
ge Komadine.

MUJAGINE “PREDIZBORNE Do 1945. godine Kalhana je bila naj- Kalhana
REFERENCE” veća zgrada u Mostaru. Nažalost, strada-
la je u ratu i danas je još u ruševinama. oridinijat. Nakon što je zgrada Biskupi-
Do tog je trenutka kandidat Mujaga je obnovljena i oridinijat iselio, vila je
Komadina imao najozbiljnije reference Džinovina – u četvorokutu koji zatvara- planula i izgorjela do temelja. U ruini-
da dobije najvišu poziciju, jer je uz buran ju ulice Titova i Fejićeva, s okomitim koje ma je i danas.
i plodan “vijećnički staž” imao i graditelj- ih spajaju Hanska i Telčeva, bio je drugi
ski, koji mu je priskrbio golemu uvaženost po veličini mostarski han zvani Džinovi- Zgrada Općinskog suda uzdiže se u Uli-
u privrednim krugovima, a popularnost u na. Otkupio ga je Komadina godine 1898, ci Adema Buće, koja se do 1918. godine
širokim slojevima stanovništva. Mada u srušio i na njegovu mjestu podigao trokat- nazivala po Mujagi Komadini. Komadina
telegramskom obliku, vrijedno je podsje- nicu izgrađenu u secesijskom stilu, po arhi- ju je podigao kao privatnu zgradu 1906.
titi se tih građevina koje su mijenjale lice tektonskim zamislima Josipa Vancaša. Na godine. Oko 1920. prodao ju je sinovima
Mostara. Nakon što je 1883. godine izgra- licu trećeg sprata, nad središnjim visokim Riste Šaina. Nakon 1945. godine, zgrada
dio prvu zgradu, musafirhanu s magazom, glavnim ulazom, i sad je vidljivo “prazno” je nacionalizirana. U njoj je radio Općin-
te potpuno obnovio o svom trošku jednu mjesto u koje je Komadina kanio ugraditi ski sud, koji je i danas u njoj. Zapalili su
od najstarijih džamija, Ćejvan Ćehajića, srednjovjekovni bosanski grb u reljefu: uz- je srpsko-crnogorski agresori 1992. go-
i bio graditelj i vakif džamije u Drežnici dignutu ruku sa sabljom, savinutu u laktu. dine. Obnovljena je stranim donacijama.
(1903), započeo je neviđenu graditeljsku Vlasti mu to, međutim, nisu dopustile...
aktivnost unoseći u Mostar arhitektonske Zgrada na uglu Suhodoline i Titove ulice
vizure potpune evropske savremenosti. U zgradi je dugo bila smještena Car- jedna je od većih, značajnijih zgrada koje
sko-kraljevska komanda, o čemu svjedoči je u Mostaru podigao Mujaga Komadina
Zgrada stare općine, u gruntovnim knji- i danas vrlo vidljiv, u kamenu uklesan nat- (nama nepoznate godine, ali sigurno pri-
gama zgrada na Glavnoj ulici, zavedena je pis u njemačkim gotičkim slovima (K. und je 1910). Mada ne izaziva estetski ushit,
1890. godine kao vlasništvo hadži Husei- K. militer comando). Komadina ju je 1920. svakako je valja spomenuti. Nalazi se na
nage Komadine, sina Omerage Komadi- godine prodao bogatoj trgovačkoj poro- uglu Titove ulice i Suhodoline.
ne. Kuću je otkupio Husagin brat Mujaga dici Peško. U maju 1992. godine zapalile
Komadina, jer se Huseinaga odlučio traj- su je srpsko-crnogorski agresori. I danas Mujaga ju je zadržao u posjedu do
no iseliti u Tursku zbog očitog nemire- je u ruševinama kao u danu spaljivanja. kraja života, a prodali su je njegovi
nja s austrougarskom okupacijom Bosne
i Hercegovine. Nakon što ju je temeljito Mujagina vila jedna je od najreprezen- Zgrada
adaptirao, Mujaga joj je dogradio cijeli tativnijih vila uopće izgrađenih u Mo- Općinskog
desni trakt koji je projektirao Austrija- staru. Nalazi se na Štefanijinu šetalištu. suda
nac, inžinjer Miloš Komadina. Podignuta je 1901. godine kao prostrana
jednokatnica s visokom mansardom. Pro-
Stara općina, koja je dotad djelovala jektant joj je inžinjer Miloš Komadina.
u Nikićevoj kući na Maloj tepi, preseli- Iza 1946. godine u njoj su radili Narod-
la je 1911. godine u tu Mujaginu palaču. na biblioteka, Arhiv grada Mostara, Klub
kulturnih radnika, a najposlije Biblioteka
Godine 1946. zgrada je oduzeta od Univerziteta “Džemal Bijedić”.
porodice Komadina i nacionalizirana.
Dijelom je oštećena 1992. od srpsko-cr- U nju je “ratni gradonačelnik” Jadran-
nogorskih agresora, a 1993. od HVO-a. ko Topić 1992. godine smjestio Biskupski

Kalhana – od stoljetnog hana do mo-
derne evropske zgrade – u Titovoj ulici,
preko puta Ćejvan Ćehajine džamije, nekoć
je bila jedan od najvećih zidanih hanova u
Mostaru. U godini 1891, kad ga je otkupio
Komadina, han je bio potpuno dotrajao.

Komadina ga je srušio 1891. i na ot-
prilike istom prostoru podigao modernu
zgradu 1893, po projektu Bečlije Maxa
Davida. Vlasnik je zgradi dogradio 1910.
godine i poseban trakt za potrebe Više
djevojačke škole i gimnastičke dvorane,
prema nacrtu inžinjera Miloša Komadine.

STAV 8/2/2018 67