Page 60 - STAV broj 321

DRUŠTVO

Crnom moru i u Perziji i u Siriji ostaviti
na historijskoj vjetrometini same i neza-
štićene, oni se naivno braniše da to nije
istina i da je laž, najlažovitija, i da ne bi
sultan, da je tako kako govore ti franač-
ki žbiri, gore, na Bistriku, odmah poviše
Careve džamije, sagradio onako lijep i ra-
skošan saraj za svoje namjesnike u Bosni,
a sasvim s druge strane, ne pripadajući ni
jednima ni drugima, šejh gazi Husrev-
begovog hanikaha, onaj Muhamed-efendija
Hadžijamaković, delija k’o od stijene od-
valjen, išao je po sijelima i tražio od Sa-
rajlija da se uzjogune i zatraže za Bosnu
samostalnost i da će im pomoći i Austrija,
i Franjo, i Bismarck, i svi.
I ništa više nije ostalo od tog Kumaši-
na do ti jablanovi. Neki tvrdiše da ih nije
zasadio iz dosade ili iz obijesti ili iz ka- Alifakovac i neka pregleda stare nišane. se dućan od 18,62 kvadrata, a vlasnica je
kvog sličnog pasjaluka, već da opominju Na jednom od njih naći će ime Hadži bila supruga haži Mehmed-age Kumaši-
Sarajlije da nikada ne spuštaju glavu i da Abdulah-age Kumašina, ćehaje zergera, na. I na suprotnoj strani, onoj prema Ku-
ih uvijek tjeraju da gledaju gore, prema prvog među kujundžijama, koji umrije jundžiluku i Begovoj-džamiji, na broju 85
nebu, i da streme za onim što se naoči- 1853. godine. I još jedan Kumašin uko- mati Hadži Mehmeda Kumašina imala je
gled čini nedostižnim. A bili su bogati ti pan je na Alifakovcu, ali on nije bio zla- dućan, bio je površine 12,47 kvadrata. Tu
Kumašini. Bavili su se trgovinom i imali tar. Umrije Muharem-aga Kumašin, sa- tanku nit ostalu o rodu Kumašina izvla-
šest dućana u Gazi Husrev-begovom be- hadžija, tri godine nakon Abdulah-age i čimo iz studije Gazi Husrev-begov bezistan
zistanu. Više od njih dućana u Tašlihanu odnese sa sobom vid o kojem se još dugo i tašlihan u Sarajevu 1889.-1890. Vere Šti-
i Bezistanu imale su samo velike i čuvene pripovijedalo, takav da mu dolazahu kro- mac i Samije Sarić.
porodice: Svrze šesnaest, Fadilpašići dva- jači i po deset godina mlađi da im konac
naest, a Bakarevići, Semizovići i Nanići u iglu udjene. GODINE VATRE I STID
po osam, dok su Merhemići imali sedam U Kujundžiluku na broju 27 dućan Te godine kada je izgorio Husrev-begov
dućana. U popisu trgovaca koji su držali od 9,88 metara kvadratnih držao je Meh- bezistan izgorjela je i ova džamija. Nije joj
dućane u ovom bezistanu, sastavljenom med-aga Kumašin, brat Muharem-agin. bio prvi put. Planula je i 1697, kada je iza
rukom arhitekte Černija, kojeg je Gazi Unutar bezistana, na zapadnoj strani, onoj trupa Eugena Savojskog cijelo Sarajevo
Husrev-begov vakuf 1889. godine angažirao do Tašlihana i Hotela “Evrope”, treći kada ostalo kao jedan veliki ugarak. Za razliku
da načini mjerenja i izradi plan Bezista- se uđe od Ferhadije, pod brojem 58 bio je od okolnih džamija, čije su kupole bile iz-
na i Tašlihana kako bi se mogle zakrpati dućan od 18,86 metara kvadratnih i pripa- građena od olova, te su prkosno izvirivale
rane od velikog požara iz 1879. godine, dao je materi Hadži Muhameda Kumašina, i iskrile pod suncem nad zgarištem grada,
može se sračunati da je ukupna površina kao i onaj u produžetku nakon izlaza pre- ona je izgledala stravično. Kupola joj je
poslovnog prostora kojim je raspolagala ma Tašlihanu na broju 75, površine 18,02 bila prekrivena daskom i sasvim je spepe-
porodica Kumašin iznosila 82,65 meta- metra. Na istoj strani, na broju 65, nalazio ljena. Od džamije su ostali samo krnjavi
ra kvadratnih. Mjernik Černi bio je tako zidovi, crni od plamena koji je, sukljajući
revnosan da na kraju sastavi i spisak svih kroz otvore od zgorjelih prozora, hranjen
vlasnika dućana na oba sprata. Kažu da bi u vrijeme unutrašnjim drvetom i tepisima koje Eu-
Među 148 vlasnika dućana u prizemlju namaza, a posebno genovi vojnici nisu uspjeli opljačkati, ci-
ili onih otvorenih prema ulici nailazimo i jeli dan plazio po njima. Ali, Sarajlije se
na Hadži Kumašina, koji je, u suvlasništvu petkom za džume, čaršija ne dadoše smesti. Razgrnuše oni ugarke
s izvjesnim Hadži Ahmetom, držao dućan i pepeo, donesoše od kuće sedžaze, kili-
pred samim ulazom iz Kujundžiluka na opustjela. Muslimani koji me i ponjave, prostriješe ih po garavom
parceli broj 88, površine 4,80 metara kva- su radili po radnjama, podu i već sutradan počeše klanjati u njoj.
dratnih. Mora da su u ovom malom pro- U popisu komisije koja je po naređenju
storu držali zlatarsku radnju jer Kumašini vlasnici dućana i majstori i Halil-paše, tadašnjeg bosanskog namjesni-
bijahu poznati i kao izvrsni zlatari, lahke njihovi šegrti, svi, napuštali ka, imala zadatak da popiše spaljene, sru-
ruke i vida sokolova, da najtanju zlatnu šene i demolirane džamije i mesdžide, o
žicu bijahu sposobni izvući i dizajnirati su poslovni prostor i džamiji Havadže Duraka piše ovako: “Po-
takve ukrasne detalje na nakitu da bi ih što je kupola bila pokrivena daskom, da-
mušterije tek pod lupom otkrivale. Zato ostavljali vrata otvorena, ska je izgorjela, ali se u njoj i sada obavlja
se Kumašini prihvatiše i novog zanata za podignute ćepenke i namaz. Međutim, neophodna je opravka.
koji je isto trebao dobar vid. Počeše oni Imamu, hatibu i mujezinu plaća se daje iz
popravljati džepne satove, rastvarajući im nikog da ih čuva. Takav je mukate vakifovih uvakufljenih milćeva.”
metalne utrobe i, oprezno kao hirurg koji Tih godina, dok se čekalo da se podi-
drži srce dječije na dlanu, pipkajući pin- bio običaj i poštovala se gne kupola i premalterišu ogravaljeni zi-
cetama i sitnim odvijačima po njihovim nezaštićenost čovjeka koji dovi, halačima, bravarima, kazandžijama
jedva vidljivim oprugama i zupčanicima. i ostalim zanatlijama koji su koristili ovu
Eno, onaj ko ne vjeruje neka se popne na pada na sedždu. džamiju kao nikad do tad bijaše stalo da

60 30/4/2021 STAV