Page 60 - BROJ 52/GODINA II/SARAJEVO 3.3.2016.

DRUŠTVO

Vladi Distrikta Jakov Amidžić, ostali bez Dok 3.000 eksponata čami
kustosa. Prije dvije godine dao je otkaz i zatvoreno u kartonske
otišao predavati na fakultetu.
“Zbog toga što je na snazi bila odluka kutije, udruženje “Neolit”
Vlade o nezapošljavanju, tada nismo mogli forsira privatnu zbirku,
zaposliti nove kustose, ali smo prije dvije
godine uradili stručnu reviziju ekspona- a katanci krase vrata
ta. Sada smo u poziciji da možemo raspi- Umjetničke galerije, dotle je
sati konkurs za kustose. Uz to, jedna od za posjetioce otvoren Muzej
ovih kuća u centru grada koje se trenutno
renoviraju bit će dodijeljena Zavičajnom logoraša BiH i galerija
muzeju”, navodi Amidžić. “Šimun” u Dubravama
On kaže da nisu tačne priče kako nema
političke volje da se Zavičajni muzej po-
novo stavi u funkciju i da će se to uskoro Mikulića, Ernesta Tomaševića, Branka
i pokazati. Zato što nismo dobili odgovor Kovačevića, Ljubomira Perčinlića, Eugena
na pitanje šta ih je to sprječavalo da pokre- Kokota, Mice Todorović i mnogih drugih.
nu muzej prije odluke o nezapošljavanju, Fra Stjepan je umjetničke radove skupljao
jedino nam ostaje nada da njegove riječi, još od studentskih dana, a i drugovao je s
kako to često bude u ovoj zemlji, nisu samo nekim poznatim slikarima, kao što su Jo-
vjetar iz usta kojim se želi otpuhati uporna sip Marinović, Marija Ujević, Josip Biffel
i dosadna muha. Ali, tu nadu zasjenjuje ka- i Kruno Bošnjak. Uglavnom, zbirka se ra-
tanac na vratima Umjetničke galerije, koja đala punih 40 godina.
je nedavno doživjela sudbinu Zavičajnog
muzeja. Katanac je stavljen jer su i ovdje BOGATA ARHEOLOŠKA ZBIRKA
kustosi odlučili svoje karijere nastaviti iz- Stopama fra Stjepana, ili bolje reći sto-
građivati na fakultetu. Amidžić nas uvje- pama Jakova Babića, pionira arheologije
rava da to neće biti dugog vijeka, jer više Bosanske Posavine koji je na ovom pro-
nema famozne odluke o nezapošljavanju. storu otkrio 150 arheoloških lokaliteta te
Do tada, poštovaocima umjetnosti jedino je 1985. godine, pomoću eksponata koje
preostaje da izađu iz grada i krenu prema je on pronašao, uspostavljena zavičajna
Tuzli. Pored pijace “Arizona”, nekadašnjeg zbirka brčanskog muzeja, godinama već
sinonima uspjeha međunarodne zajednice korača i jedan Brčak. Zagriženi kolekci- za arheološka i etnografska istraživanja
i domaćih političkih snaga Distrikta, sada onar Milorad Ćirković, inače inženjer, “Neolit”.
napuštene, nalazi se selo Dubrave. Ovdje novinar i profesor, vlasnik je grafičkog Ćirković nas čeka u krugu tvornice
je, u sklopu Franjevačkog samostana sv. studija “Ćiro”. Ćirković decenijama stra- akumulatora “Tesla” u Brčkom, u kojem
Ante, prije nepunih šest godina otvorena stveno prikuplja starine. Do sada je, kao zakupljuje prostor koji koristi kao depo.
Umjetnička galerija “Šimun”. predstavnik četvrte generacije u svojoj Njegova kolekcija zaista je impresivna.
Fascinantnu zbirku savremene bosan- porodici koja se nekada bavila zemljorad- Dok nam pokazuje ogromnu mamutovu
skohercegovačke i hrvatske likovne um- njom i trgovinom, prikupio ili naslijedio kost, kljove i dva zuba, tvrdi da najveća
jetnosti skupio je fra Stjepan Pavić. Sasto- više od 1.000 eksponata. Prije dvije godine, vrijednost leži u arheološkoj zbirci, koju
ji se od 700 radova, od kojih je 150 ušlo kada je njegova zbirka prerasla mogućnosti čini oko 400 eksponata.
u stalnu postavku galerije od 280 metara pojedinca, Ćirković je krenuo u realizaci- “Većina ih potječe iz rimskog i ilirskog
kvadratnih. Zbirka obuhvata djela Vlahe ju ideje o otvaranju Zavičajnog muzeja u doba. Samih fibula ima oko 40. Nešto malo
Bukovca, Otona Ivekovića, Cestina Me- Brčkom. Budući da je kao privatno lice potječe iz doba Kelta, kao što su, recimo,
dovića, Mirka Račkog, Gabrijela Jurkića, nailazio na mnoge prepreke, osnovao je ovi ostaci nadgrobnog spomenika, koje sam
Omera Mujadžića, Ede Murtića, Marija udruženje građana pod nazivom Centar slučajno pronašao u šumi, pod lišćem. Ili
ostaci keltskog keramičkog posuđa. Ima
tu i nešto eksponata iz kamenog doba, kao
Milorad Ćirković ove sjekire ili noževi za guljenje kože”, pri-
ča Ćirković dok stojimo pred četiri velika
stola s mnoštvom starog prstenja, novca,
mirisnica, zvončića, praporaca, dugmadi,
vrhova strijela, ostataka okova, bronzanih
igli i ostalih arheoloških iskopina koje je,
kako tvrdi, uglavnom otkupljivao od slu-
čajnih pronalazača.
Ćirković ističe da je više od 70 posto
eksponata u njegovom vlasništvu i da je
formirao udruženje kako bi privolio vlasti
da podrže njegov projekt. Upornim lobi-
ranjem uspio je osigurati podršku nekoli-
cine poslanika u Skupštini Distrikta, što
mu je omogućilo da dobije sredstva koji-
ma će platiti zakup u “Tesli” od 7.000 KM

60 3/3/2016 STAV