Page 82 - STAV broj 284

KULTURA

zadnje vrijeme najčešće destinacije na veliko razočarenje. Ja sam radio kao
kojima boravim i izlažem su rezidenci- službenik za kulturu u Općini Bužim
je u Sloveniji. i po toj službenoj dužnosti sam vodio
računa da se izgrade škole, da se vodi
STAV: Bez pomoći rijetkih pojedinaca i računa o prijateljima i međunarodnoj
institucija teško biste, unatoč želji i tru- zajednici koja može investirati u cijeli
du, uspjeli sve ovo postići. Ko su ustvari kraj. Nastojao sam da se prepozna šta
najveće mecene Vašeg djela u protekle je to naslijeđe i da se to delegira nad-
tri decenije? ležnim tijelima i komisijama kako bi se
EMRIĆ: Teško je sad ikako pokretati moglo krenuti s rekonstrukcijama. Su-
to pitanje o mecenama. Ali, evo, ja ću djelovao sam u snimanju niza emisija i
pokušati da kažem nekoliko činjenica o dokumentarnih filmova, pisao prospek-
mecenama i o tome ko je sve pomogao, te i članke u cilju afirmacije kulturnog
ali nikako ne mogu biti korektan jer ću naslijeđa Bužima i Krajine. Radio sam i
više od pola činjenica i ljudi zaboraviti. tekstove za ostrožačku likovnu koloniju.
Mecena u mom uspjehu svakako može Sve vrijeme sam pokušao dati doprinos
biti i Općina Bužim, koja je na neki na- da stvari zažive, da se to pretoči u stan-
čin, puštajući me na službena putovanja, dard nekakvih institucija. Danas mogu
puno pomogla. U zadnje vrijeme velike odgovorno tvrditi da institucija kultu-
mecene koje su omogućile da se izgradi re koje rade svoj posao ovdje u Krajini
privatni atelje jesu akademik Enver Man- nema. Jedino što sam zadovoljan jeste
džić, Damir Popović i Rade Prtenjak iz što će moj trud barem kao umjetnika
Slovenije, Muhamed Mustedanagić iz biti verificiran u dvije velike kolekcije.
Švicarske, Ibro Rahimić iz Mostara i niz Jedna je kolekcija mojih djela u Gale-
drugih. Teško je sada nabrojati sve opći- Mecena u mom uspjehu riji “Mandžić” u Tuzli, a druga velika
ne koje su kroz otkup protokolarnih da- kolekcija ili stalna postavka u Komendi
rova, grafika i ostalih umjetnina u cijeloj svakako može biti i Općina kod Kranja u vlasništvu Damira Popo-
Bosni i Hercegovini otkupom bile mece- Bužim, koja je na neki način, vića. Znači, velika kolekcija od preko
ne. Mecene su i svi ljudi koji su dolazili sto slika stoji tamo kao najveća stalna
u atelje i kupovali radove. Taj prihod od puštajući me na službena postavka u poslovnom prostoru. Jedan
tih radova se u svakom slučaju nije tro- putovanja, puno pomogla. moj rad čuva se i u Umjetničkoj galeriji
šio bezveze, već se trošio i ugrađivao u Bosne i Hercegovine u Sarajevu, iako
samoodrživost i u izgradnju i opremanje U zadnje vrijeme velike sam izlagao i u galerijama MAK, “Pre-
ateljea. Ima dosta finih ljudi koji su radi- porod” i “Roman Petrović”. Ima tu još
li u institucijama i pružali institucional- mecene koje su omogućile poneki rad u nekoj od galerija, ali nema
nu podršku. Npr. dugo je godina Općina da se izgradi privatni kolekcija, što je nenadoknadiva šteta po
Cazin otkupom protokolarnih darova iz umjetničko naslijeđe naše zemlje.
naše radionice igrala ulogu mecene. Ne- atelje jesu akademik Enver S druge strane, volio bih da Krajina ima
kad je ulogu mecene u prvim poslijerat- Mandžić, Damir Popović i svoju galeriju ili ekspozituru Umjetničke
nim godinama igrao Selim Toromanović galerije Bosne i Hercegovine u Krajini
iz Cazina. Jedan od mojih najvećih du- Rade Prtenjak iz Slovenije, pa da neka moja velika platna stoje tu.
hovnih mecena bio je pokojni Vojislav Muhamed Mustedanagić Ili da ima ovdje kolekcija u Bužimu pa
Vujanović, bez kojeg bih vrlo teško sve da moji radovi ostanu sačuvani, ali to se
ovo postigao i bez čije podrške, znanja i iz Švicarske, Ibro Rahimić za sada još uvijek ne može desiti i ja to
sugestija bih teško mogao kvalitetno ući iz Mostara i niz drugih. najvjerovatnije neću doživjeti. Veliko je
u svijet umjetnosti. pitanje hoće li se to ikad i napraviti jer
Teško je sada nabrojati sve ne ide se nikako sa željom u tom prav-
STAV: Paralelno s radom na polju likov- općine koje su kroz otkup cu. Vjerovatno su to rezultati svih ovih
ne umjetnosti uzimali ste veliko učešće stoljeća okupacije ovdašnjeg čovjeka, da
u kulturnom životu Bužima i Bosanske protokolarnih darova, grafika još uvijek nažalost ne može doći sebi da
krajine, prije svega kroz očuvanje i afir- i ostalih umjetnina u cijeloj napravi prijeko potrebne kulturne insti-
maciju spomenika kulture, potom kroz tucije. A nešto što je književnost, što je
česte nastupe u medijima te članstvo u Bosni i Hercegovini otkupom kultura, što je umjetnost – ono mora biti
Matičnom odbora “Preporoda” u Saraje- bile mecene. Mecene su i svi spašeno u institucijama. Hvala Bogu, ima
vu. Koliko ste zadovoljni rezultatima na galerija i u Sloveniji pa se sve to može
tim poljima i kako danas gledate na sta- ljudi koji su dolazili u atelje spasiti i na tim mjestima. Zato se često
nje u kojem se nalaze institucije kulture i kupovali radove. Taj prihod u polušali i predstavljam da sam po ro-
u Bosni i Hercegovini, a posebno u Kra- đenju Sejo od Serhata, a po radu i tržištu
jini, te nedovoljnu brigu prema pokret- od tih radova se u svakom Sejo Slovenac. Nažalost, nisam ja jedini
nom i nepokretnom kulturnom naslijeđu? slučaju nije trošio bezveze, koji tako misli jer je sve više naših ljudi
EMRIĆ: Nažalost, sav moj trud ovdje koji se iz praktičnih razloga tako osjeća-
postepeno blijedi jer nisu izgrađene kul- već se trošio i ugrađivao u ju. Odavno je bilo vrijeme da se pokuša
turne i nacionalne institucije da bi re- samoodrživost i u izgradnju i prepoznati trud i da se zaštite rezultati
zultati iz moje mladosti mogli biti neg- rada kod običnog čovjeka, a kod umjet-
dje zabilježeni. Po tom pitanju nosim opremanje ateljea nika pogotovo. n

82 13/8/2020 STAV