Page 81 - STAV broj 284
P. 81
Skoro da nema uspješnog primjera bilo kojeg umjetnika
u Bosni i Hercegovini koji je uspio svoju umjetnost učiniti
samoodrživom. Ja sam od ovih trideset godina izgubio
dosta vremena računajući da ne trebam učiti engleski
i njemački jezik, da ne trebam ni s kim komunicirati i
da mi je moja domovina Bosna i Hercegovina dovoljna,
ali sam se nakon nekog vremena uvjerio da u Bosni
i Hercegovini ne postoji tržište umjetnina i da moja
umjetnost ovdje ne može biti samoodrživa. Zato sam se
morao okrenuti prema Zapadu
kontakte s medijima, pogotovo štam- imao izložbu na Ekonomskom fakulte-
panim medijima, što je i pogrešno, ali tu u Ljubljani, u prostorijama rektora-
svakako, zadovoljan sam da su iza mog ta, obilježavajući trideset godina svog
djela stala velika pera likovne kritike, rada. Dvadeset i tri godine sam član
ne samo ovdje u Bosni i Hercegovini Udruženja likovnih umjetnika Bosne i
nego i na međunarodnoj sceni. Najzna- Hercegovine, a trinaest godina sarađu-
čajniji među njima svakako je Vojislav jem s Galerijom “Eks Arte” u Ljubljani.
Vujanović, koji je napisao više kritika. Također, trinaest godina supruga Halida
Zatim, kritike su pisali književnici kao ima svoju umjetničku radionicu. Sve su
što su Ibrahim Kajan, Amir Talić, Atif to činjenice na koje sam jako ponosan.
Kujundžić, Hadžem Hajdarević, Zil- Što se tiče cijelog tog perioda, posebno
had Ključanin, potom akademik Enver perioda od kako sam član Udruženja li-
Mandžić, Walter Horn, Rašid Durić, kovnih umjetnika Bosne i Hercegovine,
Kristina Babošek, Almir Zalihić, Nija- važno je naglasiti da sam mukotrpno gra-
zija Maslak, Enisa Jusić, Nermin Delić dio svoju umjetničku karijeru. To znači
i mnogi drugi... S druge strane, značaj- da sam se morao dobro izorganizirati i
no je i to što se moje djelo prikazivalo u svaki put biti spreman da uvijek budem
dnevnoj štampi u Hrvatskoj, Sloveniji i prisutan kad naše udruženje šalje poziv
Austriji. Npr. Igor Popović iz Zadra na- za dostavu radova na selektiranje. U ci-
pisao je jedan od najljepših tekstova o jelom periodu od kako sam u udruženju
mom slikarstvu. Ana Marija Stiben Šah, redovno sam prolazio selekcije i bio na
kabinet grafike, slikarstva i keramike. kao jedna od najznačajnijih kritičarki skoro svim izložbama koje je udruženje
Težak je to bio put. Put nerazumijevanja Slovenije, u posljednje vrijeme budno organiziralo, ali i na izložbama koje or-
sredine i bez gotovo ikakve pomoći. Me- prati moj umjetnički rad i poziva me na ganiziraju neke druge institucije, poput
đutim, s ulaskom u šestu deceniju živo- sve značajnije međunarodne simpozije Galerije portreta, Galerije “Mandžić” i
ta, nakon trideset godina kontinuiranog u Sloveniji. Iz njenih tekstova može se Bosanskog kulturnog centra u Tuzli ili
rada, zajedno sa suprugom Halidom (jer vidjeti da cijeni moj rad i da je on pot- Centra za kulturu u Mostaru. Dvadeset
je i njena priča u tom ateljeu), uspio sam puno originalan i potpuno drugačiji od godina bio sam prisutan na svim dešava-
stvoriti ozbiljne uvjete za rad. Možda je bilo kojeg drugog pristupa, ne samo na njima u umjetničkom životu, poput smo-
to jedini pokušaj u ovih dvadeset godi- ovim našim balkanskim prostorima nego tri “Bijenale minijature” ili “Collegium
na da jedan umjetnik krene temeljiti, zi- i bilo gdje u svijetu. Artisticum” u Sarajevu. Tako sam gradio
dati, adaptirati, utopljavati i izgrađivati svoje umjetničko ime, a paralelno s tim
umjetnički atelje. Mislim da se to dosad STAV: U nekoliko prethodnih godina pri- učestvovao sam i na nekim međunarod-
nije desilo nikom u Bosni i Hercegovini. mjetno je Vaše učestalo učešće na svim nim izložbama u Maleziji, u Poljskoj, u
Nama se desilo, tako da smo zadovoljni prestižnim i nacionalnim i internacio- Turskoj, Grčkoj, Egiptu, Brazilu i tako.
i tek sad imamo ozbiljnije uvjete za rad. nalnim umjetničkim festivalima, poput Eto, u Brazilu sam čak prije pet godina,
Dosad su to bili neadekvatni prostori pot- selektivne državne izložbe “Collegium na Pariskom salonu za Južnu Ameriku,
pune improvizacije. Artisticum”, potom ste dvije godine uče- dobio nagradu za grafiku afirmirajući
stvovali na Pariskom salonu, pa na nizu kulturu Bosne na tri lista pod nazivom
STAV: Za Vaše izložbe i umjetnička dje- rezidencijalnih programa od Kuala Lum- Kulin ban. Što se tiče rezidencijalnih
la recenzije su pisali mnogi priznati li- pura, potom Dohe, pa Dake i sl. Koliko programa, možda je najznačajniji bio
kovni kritičari, univerzitetski profesori, je bio težak taj put da se dođe do nave- onaj u Dohi pod nazivom “Freedom Al
književnici, poznati javni i kulturni dje- denih destinacija? Jazeera”, gdje sam 2011. godine boravio
latnici. Koliko je Vaše djelo priznato u EMRIĆ: Ako spominjemo nekakve dvije sedmice. Najčešće sam bio na ovim
umjetničkim krugovima u Bosni i Her- jubileje u protekle trideset i tri godi- našim likovnim kolonijama, od Bosan-
cegovini i izvan nje? ne, onda treba kazati da se moja prva ske Krupe, Ostrošca na Uni, Počitelja,
EMRIĆ: U zadnje vrijeme sam, izgra- izložba desila na Univerzitetu u Banjoj Novog Pazara i Srebrenika. Obišao sam
đujući porodični atelje, malo zapuštao Luci 1987. godine. Prije tri godine sam to sve u proteklih dvadesetak godina. U
STAV 13/8/2020 81