Page 34 - STAV broj 340

POLITIKA

Kako se u Fondaciji “Friedrich Ebert Stiftung”

mržnjom “bore” protiv govora mržnje
CILJ JE OCRNITI

BOSNU I HERCEGOVINU

Piše: Amir TELIBEĆIROVIĆ FES fondacija skrenula je nedavno pažnju na sebe publikacijom
kroz analizu o temi “Govor mržnje kod političara u Bosni i
ako se danas svašta provlači kroz popu- Hercegovini”. Autor je mladi banjalučki intelektualac, izvjesni
larnu skraćenicu NVO, po automatizmu
se “nevladine organizacije” smatraju Dejan Lučka. Riječ je o pisanju protiv govora mržnje korištenjem
Inečim pozitivnim. Valjda se računa na
to da većina podsvjesno vjeruje kako takve govora mržnje, i to mržnje prema cijelom stanovništvu Bosne
“nevladine” organizacije nisu sklone jav- i Hercegovine. Kako? Preko nezaobilaznog Ive Andrića.
nim kontroverzama poput nekih drugih,
to jest “vladinih”.
Mnogo je međunarodnih organizacija iz
nevladinog sektora koje se pozivaju na ra-
zvoj civilnog društva, a mnoge su kao takve
djelovale ili još djeluju u poslijeratnoj Bosni
i Hercegovini. Fondacija “Friedrich Ebert
Stiftung”, skraćeno FES, bavi se, po vlasti-
toj definiciji, političkim obrazovanjem pre-
ko “jačanja socijalne demokratije” i civilnog
društva. Fondacija djeluje u mnogim krajevi-
ma svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini.
FES fondacija nedavno je skrenula pa-
žnju na sebe publikacijom kroz, uvjetno re-
čeno, kontroverznu analizu na temu “Govor
mržnje kod političara u Bosni i Hercegovi-
ni”. Autor je mladi banjalučki intelektua-
lac, izvjesni Dejan Lučka. Fondacija FES
objavila je ovu analizu i putem društvenih mržnju, gotovo opšta karakteristika stanov- psihologijom, hipnozom ili psihijatrijom.
mreža. Riječ o pisanju protiv govora mr- nika, uz navode da je činjenica da u Bosni i Autor teksta možda je toliko zaljubljen u An-
žnje korištenjem govora mržnje, i to mr- Hercegovini ima više ljudi koji su spremni drića da to graniči s fanatizmom. Tako se to
žnje prema cijelom stanovništvu Bosne i da u nastupima nesvjesne mržnje, raznim čini kada se sagleda ova količina nekritičnog
Hercegovine. Kako? Preko nezaobilaznog povodima i pod raznim izgovorima, ubijaju “definiranja” Bosne i Hercegovine. Možda
Ive Andrića, kojeg brojni jugonostalgiča- ili budu ubijeni, nego u drugim po ljudstvu je ta zaljubljenost u Andrića takva zato što
ri, jugofiličari i jugofuturisti i tretiraju kao i prostranstvu mnogo većim slovenskim i je on nobelovac (inače, ako ste nobelovac,
neko “polubožanstvo”. neslovenskim zemljama.” valjda se po nekima računa da ste bezgreš-
Evo samo jednog odlomka iz spomenu- U nastavku Lučka naglašava kako ovakva ni), a možda je Andrić od ovog “Stiftunga”
te publikacije koji dovoljno govori za sebe: sumorna slika Bosne predstavlja i “portret i autora publikacije samo iskorišten – što je
“Nobelovac Ivo Andrić u Pismu iz 1920. go- njene današnjice”. još podlije – kako bi se dokazalo da je Bosna
dine opisuje Bosnu kao divnu i zanimljivu Ovoliku koncentraciju širenja mržnje i Hercegovina zaista “zemlja mržnje”. Možda
zemlju, nimalo običnu i ‘po svojoj prirodi i prema Bosni i Hercegovini i njenom sta- je iz tog razloga mišljenje jednog Andriće-
po svojim ljudima’. Međutim, on konstatuje novništvu, i to u ime “prozivanja” govora vog književnog lika koje taj iznosi u Pismu
i da je Bosna zemlja ‘mržnje i straha’. Andrić mržnje, “Friedrich Ebert Stiftung” organiza- iz 1920. ovoj organizaciji postalo neupitno,
kazuje da je fatalna karakteristika mržnje u cija provukla je manipulativno. Ne govori se relevantno, tačno i dogmatski prihvatljivo.
tome što ‘bosanski čovjek nije svjestan mr- o nekim pojedincima, o nekim skupinama, Ovdje se inače više osvrćemo na FES fon-
žnje koja živi u njemu, što zazire od njenog nego o kompletnom stanovništvu, zalazi se daciju nego na samog autora, jer u banjalučkim
analiziranja, i mrzi svakoga ko pokuša da to u dubinu nečijih misli, osjećaja, duše, ono- intelektualnim krugovima, kao i beogradskim,
učini’. On navodi da je u Bosni nerazumi- ga što nijedan čovjek nije u stanju doseći pretežno i sarajevskim, ionako dominira go-
jevanje, koje povremeno prelazi u otvorenu u drugome makar se i profesionalno bavio tovo religijski odnos u javnom tretmanu Ive

34 10/9/2021 STAV