Page 36 - BROJ 56 31.03.2016.

POLITIKA

elektrana osigurana zaštitnim struktura-
ma od debelog armiranog betona, koje u NESREĆE UTJECALE NA SIGURNOST
slučaju katastrofe trebaju zadržati što više I KORIŠTENJE NUKLEARNE ENERGIJE
radioaktivnosti unutar objekta. Černobil-
ska ovakvu zaštitu nije imala. U slučaju Nesreće u nuklearnim postrojenjima imale su trajne posljedice po ovu tehnologiju proi-
Fukušime uvjerili smo se da uvijek nešto
može krenuti po zlu. Tehničku havariju zvodnje struje. Prva se desila 1979. godine u SAD-u (Three Mile Island). Deset godina
prije nesreće, godišnje je širom svijeta počinjala gradnja 24 nova reaktora u prosjeku.
nuklearke u Japanu 2011. godine izazvao
je zemljotres. Nuklearna elektrana izdr- Deset godina poslije nesreće, taj je broj pao na 10 reaktora. Nesreće su utjecale na
poboljšanje sigurnosnih aspekata ove tehnologije. Strogi sigurnosni standardi i kaš-
žala je zemljotres i sva tri aktivna reak-
tora zaustavljena su automatski. Ali, nije njenja u izgradnji, kao i dodatni troškovi, doveli su do pada entuzijazma za izgradnjom
novih nuklearki. Druga velika katastrofa koja je pogodila nuklearnu industrija desila se
izdržala naknadni cunami i vodeni talas
visok 10 metara. Uslijed poplave otkaza- Černobilu prije 30 godina. U 25 godina nakon ove nesreće propadao je nuklearni sek-
tor, a udvostručila se potreba za strujom u svijetu. Od ukupnih zaliha električne ener-
le su pumpe za hlađenje reaktora i došlo
je do nesreće. gije udio nuklearne bio je skromnih 18% u 1996., prije pada na 11% u 2014. godini.
A ŠTA AKO KRENE PO ZLU
Ovakve katastrofe, kao i najnovije pro-
cjene o prijetnji nuklearnim terorizmom,
“probude” protivnike nuklearne energije
i potenciraju rizike koje nosi pretvaranje
nuklearne u električnu energiju. To se po-
kazalo kroz dugogodišnje krize zbog plana
za izgradnju nuklearne elektrane “Hin-
kley Point” u Velikoj Britaniji. Planu se
snažno protive aktivisti i nekoliko država
članica Evropske unije. Ovo je trenutno
jedan od najambicioznijih svjetskih nu-
klearnih projekata, vrijedan 26 milijardi
dolara. EU je prošle godine odobrila bri-
tanski plan za izgradnju ove elektrane,
a na njega se gleda kao na veliku podrš-
ku industriji koja je nakon katastrofe u
Fukušimi 2011. godine pala na koljena.
Nuklearne elektrane ne zagađuju zrak,
efikasne su i ne stvaraju buku, ali isto-
vremeno postoji opasnost od curenja ra-
dioaktivnosti, podložne su terorističkim
napadima, a što je najgore, njihovo po- Fotografija: Bagus Indahono / EPA
trošeno gorivo još je hiljadama a možda
i milionima godina visoko radioaktivno, korištenja atomske energije u mirnodop- Od evropskih zemalja o nuklearnoj ener-
upozoravaju stručnjaci. ske svrhe. U Francuskoj je u funkciji 58 giji najviše ovise Slovačka, koja ima pet,
U Evropi je u pogonu i u fazi grad- nuklearnih centrala, a jedna je u gradnji. te Češka, koja ima šest nuklearki. Inače,
nje čak 197 nuklearnih elektrana. U bro- Pomoću nuklearki Francuska podmiruje u svijetu tridesetak zemalja dobiva elek-
ju nuklearki prednjači Francuska, koja 75 posto svojih potreba za strujom. Rusija tričnu energiju iz nuklearki, od čega njih
je uz Japan i SAD najveća sila na polju u pogonu i u gradnji ima 31 nuklearku. 15 doslovce ovisi o nuklearkama. Ame-
rikanci imaju 104 nuklearna reaktora
AZIJA VODEĆA U RAZVIJANJU postavljena u 31 saveznu državu, i tako
dobivaju 20 posto električne energije.
NUKLEARNE INDUSTRIJE U SVIJETU Japan ima 55 reaktora u 17 nuklearnih
kompleksa diljem zemlje i iz njih dobi-
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, ako svijet želi ispuniti svoje kli- va trećinu struje. Fukušima je Japanci-
matske ciljeve, brzina kojom se postavljaju novi reaktori mora se učetverostručiti do ma poremetila sve planove oko povećanja
2020. godine. Većina reaktora koncentrirana je u trima širokim područjima: istočnom korištenja nuklearne energije.
SAD-u, u zapadnijim bivšim sovjetskim republikama i na Dalekom istoku. U SAD-u Nakon dešavanja u Belgiji, nameće
su najstariji reaktori (prosjek 36 godina). U zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza i EU se pitanje koliko će zemlje s nuklear-
prosjek starosti jeste 31 godina. U proteklih 20 godina, Azija je vodeća u nuklearnoj nim elektranama biti u mogućnosti za-
industriji. Za to vrijeme, dodato je 51 novih reaktora, dok je u ostatku svijeta izgrađeno štiti svoja postrojenja od potencijalnih
ukupno 30 novih reaktora. Kina ima najmlađu flotu na svijetu, s reaktorima u prosjeku napada terorista ili krađe radioaktivnih
mlađim od osam godina. Indija ima jednu od najstarijih nuklearnih elektrana na svijetu, materijala? Pronalaskom odgovora na
prije 47 godina napravljeno postrojenje Tarapur. Indija namjerava povećati svoje nu- ovo pitanje bave se kako stručnjaci tako
klearne kapacitete kao dio plana da se smanji emisija stakleničkih plinova. Afrika ima i državnici okupljeni na samitima. Svi
samo jednu nuklearnu elektranu, u Koebergu u Južnoj Africi. Južna Amerika ima dvije pritom svjesni kakva bi katastrofa usli-
nuklearke, po jednu u Argentini i Brazilu. jedila u slučaju terorističkog napada na
neku od nuklearki. n

36 31/3/2016 STAV