Page 37 - STAV broj 388

branio na Svjetskom ekonomskom foru- Da li će Evropa stati iza u slučaju Kine, Rusije i Irana, također
mu u Davosu 2017. agresije prema susjedima.
Amerike u konfrontaciji s
KINA NE VJERUJE RETORICI Kinom, kao što je to učinila u Na račun Kine Washington također
AMERIČKIH DIPLOMATA upućuje osude zbog nezakonitog prisva-
Kritičari američke politike prema osudi Moskve zbog agresije janja teritorija u Južnom kineskom moru,
Kini uvjereni su da Kina nema razloga na Ukrajinu, još uvijek je kršenjem trgovačkih principa kojim se na-
da insistira na promjeni sistema koji joj nosi šteta američkim kompanijama, ali je
je omogućio briljantan ekonomski razvoj nepoznato pitanje. Ako stane odbijanje Kine da osudi agresiju Rusije
i uspjeh. Američka strana, barem na razi- iza Amerike i konfrontira prema Ukrajini jedan od najbolnijih pri-
ni retorike, želi dobre odnose s Kinom, se s Kinom, Evropa bi se govora koji Amerikanci Kinezima nikako
da ne priziva hladni rat s Kinom, a ka- ne mogu oprostiti. Kao odgovor na ame-
moli pravi rat, i da nema namjeru i želju mogla suočiti s ozbiljnim ričke kritike, Kina je Ameriku optužila da
blokirati Kinu na njenom putu postiza- ekonomskim reperkusijama. predstavlja najveći izvor prijetnje za nor-
nja uloge velike sile, da ne želi spriječiti malno funkcioniranje svjetskog poretka,
razvoj kineske ekonomije i ostvarivanja Stoga je i u interesu Evrope navodeći kako je u svojoj povijesti od 240
napretka za kineski narod. Kina, pak, da se tenzije između godina kao republika SAD provela samo
ne vjeruje retorici američkih diplomata 16 godina a da nije vodila ratove. Oštre
i dužnosnika i kao dokaz loših namjera Washingtona i Pekinga smire kritike Pekinga na račun Washingtona ta-
prema Kini navodi američke pokuša- kako ne bi došlo do ozbiljnije kođer nisu propustile priliku da im spo-
je da se pozicionira u regiji Indopacifi- čitaju da su kao rezultat svoje politike od
ka s ciljem suzbijanja i okruženja Kine. eskalacije koja može dovesti 2001. do danas Amerikanci u svojim glo-
Tome, prema kineskoj strani, svjedoči do globalne katastrofe. balnim ratovima ubili 900 hiljada ljudi,
reaktiviranje kvadrilateralne asocijacije od kojih 335 hiljada civila, da su milio-
za sigurnosni dijalog (QUAD), a poseb- nima nanijeli tjelesne povrede a destine
no osnivanje angloameričke sigurnosne američke i zapadne sile nedaleko od ki- miliona ljudi raselili. Nakon ovako oz-
arhitekture pod okriljem AUKUS-a, naj- neske obale vidi kao izravnu prijetnju biljnih optužbi dviju strana jedne protiv
novijeg sigurnosnog saveza Washingtona, svojoj sigurnosti. SAD ima raspoređe- druge, teško je očekivati da će napetosti
Londona i Canberre. no oko 800 vojnih baza širom svijeta. između dvije supersile uskoro splahnuti.
Pored navedenih saveza, Amerika Kina ima samo jednu bazu u Džibutiju, Stoga, posjetu šefice Američkog kon-
ima i bilateralne sigurnosne sporazume na rogu Afrike. Stoga, kritičari američ- gresa treba posmatrati i kao demonstraci-
s Japanom, Južnom Korejom i drugim ke opsjednutosti Kinom navode kako ju američke sile prema Kini i upozorenje
zemljama regije. Kina takav odnos Was- je nužno postaviti pitanje ko je zapravo da politika priznavanja cjelovite Kine ne
hingtona doživljava kao prijetnju jer se ovdje kome prijetnja, jer kineska mor- mora da bude garancija da Washington
radi o pokušaju okruženja Kine vojnim narica nije uplovila u američke vode u neće iskoristiti priliku da, na sličan način
potencijalima, a američku vojnu prisut- Pacifiku ili Atlantiku niti se pozicioni- kao u slučaju Ukrajine, izazove rat oko
nost u svom susjedstvu Peking doživlja- rala u Meksičkom zaljevu. Bez obzira na Tajvana, kojim bi testirao kineske vojne
va kao pripremu za ometanje i blokadu ove argumente, politika američke admi- kapacitete i Kinu uvukao u dugogodišnji
ključnih tačaka i moreuza na putu lan- nistracije zasnovana je na novoj paradi- sukob kako bi oslabio njenu ekonomiju i
ca snabdijevanja Kine iz Evrope, Afri- gmi koja postulira borbu demokratije i zaustavio, ili barem usporio globalni in-
ke i Bliskog istoka. Kina koncentraciju slobode protiv autokratije i represije, a frastrukturni i komunikacijski projekt
Kine “Pojas i put” (BRI), koji američki
Tsai Ing-wen, i evropski kritičari tumače kao prikrive-
predsjednica ni pokušaj Kine da proširi svoj ekonom-
Tajvana koja ski, politički i diplomatski utjecaj širom
zagovara
nezavisnost svijeta, posebno u Aziji i Africi, i pripre-
mi teren za eventualnu buduću globalnu
dominaciju. Ako je kinesko rukovodstvo
naučilo lekciju i nije dozvolilo isti scena-
rij koji se desio SSSR-u da bude kloniran
u Kini, logično je očekivati da će Peking
još bolje naučiti lekciju i da neće upasti
u sličnu klopku u koju se upecao Vladi-
mir Putin i da neće posegnuti za invazi-
jom Tajvana.
UTAKMICA ZA SAVEZNIKE I POLITIČKI
SISTEM NA TAJVANU
Bilo kako bilo, pored vojne i ekonom-
ske, Amerika ima enormnu medijsku ma-
šineriju i druge instrumente mehke moći
(soft power), koji su Washingtonu pomogli
da na sličan način mobilizira evropske
zemlje da se svrstaju na stranu američ-
ke politike u pogledu ruske agresije na

STAV 12/8/2022 37