Page 38 - STAV broj 388

POLITIKA

Republika Kina. Izbjeglička strana, kine-
ski nacionalisti, proglasili su Republiku
Kinu na Tajvanu nadajući se povratku
u Kinu, rušenju komunista i restituci-
ji Republike Kine na čelu s antikomu-
nističkim nacionalistima. Kuomintang
(KMT) politička je organizacija koja je
dugo godina vladala Tajvanom, u počet-
ku kao diktatura, ali je kasnije prihvatila
politički i demokratski pluralizam. Tek
je u novije vrijeme proteklih nekoliko
decenija Tajvan usvojio princip demo-
kratije, eliminirao diktaturu i ponudio
demokratsku alternativu.
Stoga, u Tajvanu postoje dvije glavne
političke snage. Kuomintang ili naciona-
listička partija, koja sve vrijeme zagovara
ujedinjenje s Kinom pod vlašću naciona-
lista, i Demokratska progresivna stranka
(DPP), moderna politička organizacija za-
snovana na principu zapadne demokrati-
je. DPP je dugo vremena bio u sukobu s
Kuomintangom zbog idejnog neslaganja
u gledištima prema Kini. DPP želi odr-
žati dobre odnose s Pekingom, posebno
ekonomske, i teži očuvanju statusa quo,
Ukrajinu. Sličnu kampanju Amerikanci do izbijanja rata koji bi po posljedicama ali vjeruje da je Tajvan tokom proteklih
već duže vrijeme vode i protiv Kine u na- bio globalnih razmjera. Tajvan kao zaseban sedam decenija postao posebna država i
stojanju da raspire antikineski sentiment u politički entitet datira od 1949, kada su da s Pekingom treba razgovarati o dobrim
Evropi i svoje evropske saveznike okrenu na ovaj otok prebjegli kineski nacionalisti odnosima dvije države na ravnopravnoj
protiv Kine. Dokaz tome jeste tematika o iz Kine pod vodstvom generala Chianga osnovi. Lideri DPP-a, posebno aktuel-
kojoj se raspravljalo na nedavnom samitu Kai-sheka, vođe Republike Kine, koji su na predsjednica Tajvana Tsai Ing-wen,
NATO-a u Madridu za vrijeme kojeg je u građanskom ratu izgubili od komunista. koja je prvi put izabrana za predsjednicu
NATO usvojio novi strateški koncept čija Na Tajvanu, pak, Dan državnosti veže 2016. godine, dobila je podršku i ponovo
je ključna odrednica zaključak da Kina se uz 1911. godinu, kada je revolucijom svr- izabrana na čelo Tajvana na novoj platfor-
ima ambicije i da u skladu s njima pri- gnuta vlast dinastije Qing i uspostavljena mi odnosa koja je usmjerena ka nezavi-
mjenjuje mjere zasnovane na korištenju snosti, za razliku od njenih prethodnika.
zastrašivanja i upotrebe sile koje su u su- Njena politika izazvala je konsternaciju
kobu i koje predstavljaju ozbiljan izazov Kina koncentraciju i zabrinutost Pekinga, koji je započeo s
interesima NATO alijanse, da su prijet- američke i zapadne sile demonstracijom sile u težnji da građane
nja sigurnosti i zapadnim vrijednostima. Tajvana uvjeri da je politika koja vodi ka
Radi se, očigledno je, o ozbiljnom pogor- nedaleko od kineske obale proglašenju nezavisnosti neprihvatljiva
šanju odnosa između SAD-a i Kine, kao vidi kao izravnu prijetnju za Peking i da će uzrokovati nesreću za
i Washingtona i Moskve. Utakmica za građane Tajvana. Aktuelna predsjednica
pridobivanje što većeg broja istomišlje- svojoj sigurnosti. SAD ima igra na kocku vjerujući u moć i spremnost
nika i saveznika na svoju stranu može se Washingtona da uđe u rat s Kinom radi
također detektirati iz dinamične diplo- raspoređeno oko 800 vojnih zaštite Tajvana.
matske borbe koja se odvija na širem pla- baza širom svijeta. Kina Peking je upozorio administraciju u
nu. Domaćin svjetskim diplomatima pri- Taipeiju da je dužna poštovati zaključke
je nekoliko mjeseci bila je Indija. Ovoga ima samo jednu bazu u konsenzusa koji je Komunistička partija
momenta je to Afrika, s tim da se u Africi Džibutiju, na rogu Afrike. Kine (CCP) potpisala s KMT rukovod-
razmjenjuju ruski, kineski i američki di- stvom Tajvana 1992. Spomenuti spora-
plomati. Da li će Evropa stati iza Ameri- Stoga, kritičari američke zum nije precizno riješio pravni status
ke u konfrontaciji s Kinom, kao što je to opsjednutosti Kinom navode Tajvana, ali su se obje strane složile da
učinila u osudi Moskve zbog agresije na KMT i CCP podjednako pripadaju Kini
Ukrajinu, još uvijek je nepoznato pitanje. kako je nužno postaviti i da treba da zajedno rade na približava-
Ako stane iza Amerike i konfrontira se pitanje ko je zapravo ovdje nju i ujedinjenju Tajvana s Kinom. Ipak,
s Kinom, Evropa bi se mogla suočiti s ostala je dilema u pogledu značenja i in-
ozbiljnim ekonomskim reperkusijama. kome prijetnja, jer kineska terpretacije politike jedne Kine. Unutraš-
Stoga je i u interesu Evrope da se tenzi- mornarica nije uplovila u nje razlike među dvije suprotstavljene
je između Washingtona i Pekinga smire politike Tajvana u novije vrijeme sve su
kako ne bi došlo do ozbiljnije eskalacije američke vode u Pacifiku ili manje i moglo bi doći, ako već i nije, do
koja može dovesti do globalne katastrofe. Atlantiku niti se pozicionirala stapanja i brisanja razlika između KMT-a
Tajvan je u ovom trenutku najopasnija i DPP-a, koji je danas dominantna snaga
neuralgična tačka na kojoj bi moglo doći u Meksičkom zaljevu. koja baštini prozapadnu, proameričku i

38 12/8/2022 STAV