Page 39 - STAV broj 388

Mearsheimer tvrdi da je to zakonitosti u odnosima velikih sila i da jedino Kina predstavlja
stvarnog konkurenta Americi, a da je Rusija sila u opadanju. Prema ovom popularnom mišljenju,
a sve ukazuje na to da je Mearsheimer možda upravu, oružani sukob između Amerike i Kine je
neminovan i upravo je to tragična posljedica konkurencijskog nadmetanja velikih sila. Mearsheimer
je svoju popularnu studiju nazvao “Tragedija velikih sila” (“Tragedy of Great Power Politics”). Ovaj
harizmatični profesor s Univerziteta u Chicagu tvrdi da Kina nije komunistička država jer, da je
komunistička, bila bi slaba i nerazvijena i kao takva nedorasla sukobiti se s američkim hegemonom.

pronezavisnu politiku koja teži proglaše- i slobodoljubivih demokratskih stavova revolucije za podrivanje i destabilizaci-
nju nezavisnosti. KMT je ranije tvrdio da i borbe protiv autokratske vlasti. Tako- ju Kine, po svemu sudeći, bilo je signal
su Kina, Mongolija, Tajvan, Tibet i Južno đer je jedan od osnivača Demokratske Tajvanu da i o prijedlogu Pekinga raz-
kinesko more sastavni dijelovi Republi- progresivne partije, koja se danas najvi- misli dva puta. To je dovelo do sinergije
ke Kine (ROC). Stoga, KMT nikad nije še bori za Tajvan kao nezavisnu državu. političkih stranaka u Tajvanu, KMT-a i
prihvatio ideju nezavisnosti Tajvana kao Međutim, karakterističan je jedan njen DPP-a. Obje partije danas su protiv uje-
države i sve vrijeme zagovarao je bliske prijedlog koji je dala u vezi relacija s Pe- dinjenja s Kinom.
odnose s Pekingom, ali budući na učestale kingom. Naime, Annette Lu je ponudila Kuda plovi brod Tajvana i da li će
poraze na izborima, rukovodstvo KMT-a alternativu koja bi mogla biti prihvatlji- sukob eskalirati na sličan način kao u
danas ozbiljno razmišlja da li da postavi
pitanje revizije konsenzualnog dogovora
koji je potpisan 1992. Rival KMT-a DPP
nikad nije prihvatio platformu dogovora
iz 1992. Predsjednica Tajvana Tsai poku-
šala je pronaći modus vivendi koji bi bio
prihvatljiv i za Peking i za njen vladajući
DPP, koji ona također predvodi. Predsjed-
nica tvrdi da je izabrana na platformi Us-
tava Republike Kine (ROC), te da se oba-
vezuje na čuvanje suvereniteta Republike
Kine i da će odnose s Pekingom održavati
na principu Ustava i zakona donesenih u
pravcu uređivanja tih prekomorskih od-
nosa, ali Peking je odbio pomenute argu-
mente i prekinuo politički dijalog s Tajva-
nom. Posljedica prekida tih odnosa jeste
višegodišnja vojna agresivnost Pekinga u
vodama oko Tajvana i demonstracija sile
u cilju psiholoških pritisaka i zastrašiva-
nja. Kao reakcije kineske politike prema
Tajvanu, sve više dolazi do konvergenci-
je ranije dijametralno suprotstavljenih
stavova dvije političke snage u Taipeiju,
KMT-a i DPP-a, koji praktično danas
imaju skoro identične stavove. Ujedinila
ih je agresivnost Pekinga. va kao srednje rješenje u zategnutim od- Ukrajini, teško je predvidjeti. Ako se
Imao sam priliku kao član jedne nevla- nosima između Pekinga i Taipeija. Njen desi sukob Kine i Tajvana, neminovno
dine delegacije iz Australije 2006. prisu- prijedlog jeste rad na integraciji Kine i će u rat uvući SAD, Japan, a vjerovatno
stvovati konferenciji o miru i sigurnosti Tajvana kao protuteža ujedinjenju ili uni- i Australiju. Bit će to kraj blagostanja
u Pacifiku. Konferencija je održana u Ta- fikaciji koju zagovara Peking, a koja nudi i krah najimpozantnijeg azijskog tigra.
ipeiju, u hotelu “Formosa” (nekadašnje platformu ujedinjenja Tajvana i Kine na Stoga je nužno učiniti sve da se sukob
kolonijalno ime za Tajvan). Konferencija principu jedna država – dva sistema, što bi izbjegne. Demonstraciji sile Pekinga i
je trajala nekoliko dana. Imao sam priliku Tajvanu omogućilo da zadrži političku re- paradiranju američkog brodovlja pored
upoznati neke od najznačajnijih zname- prezentativnu demokratiju i ekonomski obala Tajvana šlagvort je dodala ekskur-
nitosti Taipeija, uključujući nekoliko mu- menadžment zasnovan na konkurentnom zija šefice Američkog kongresa Taipeiju
zeja i mauzolej Chianga Kai-sheka. Kao slobodnom tržištu i dakako poštivanju u znak podrške demokratiji i kao šamar
sastavni, iako iznenadni i nenajavljeni dio ljudskih prava, sloboda i dr. autokratima Kine. Ovakva politika tri-
programa, organizirana je i naša posjeta i To bi Tajvanu garantiralo stanovitu ju strana oko kompleksnog tajvanskog
audijencija kod potpredsjednice Tajvana političku autonomiju. Nezadovoljstvo trougla ne vodi očuvanju mira i liči na
Anette Lu, koja nas je počastila kineskim građana Hong Konga ovakvim uređe- dječije hvalisanje po principu “moj tata
zelenim čajem. Potpredsjednica Lu pozna- njem i reakcije Pekinga, uključujući jači je od tvoga”, kako je nedavno situaci-
ta je disidentica koja je u zatvoru provela i upotrebu sile u suzbijanju protesta, ju u Tajvanu pojednostavio jedan ugledni
nekoliko godina zbog svojih disidentskih za koje Peking tvrdi da su dio obojene sarajevski profesor. n

STAV 12/8/2022 39