Page 36 - STAV broj 388

POLITIKA

nemoguće jer to Amerikanci nikad neće
dozvoliti da ih Kina potisne i relegira
kao sekundarnog igrača u istočnoj Aziji.
Mearsheimer tvrdi da je to zakonitosti u
odnosima velikih sila i da jedino Kina
predstavlja stvarnog konkurenta Ame-
rici, a da je Rusija sila u opadanju. Pre-
ma ovom popularnom mišljenju, a sve
ukazuje na to da je Mearsheimer možda
upravu, oružani sukob između Amerike i
Kine je neminovan i upravo je to tragična
posljedica konkurencijskog nadmetanja
velikih sila. Mearsheimer je svoju popu-
larnu studiju nazvao Tragedija velikih sila
(Tragedy of Great Power Politics). Ovaj ha-
rizmatični profesor s Univerziteta u Chi- Nancy Pelosi na Tapeiu
cagu tvrdi da Kina nije komunistička dr-
žava jer, da je komunistička, bila bi slaba takav poredak smatra nepravednim jer je uzrokovan pogrešnom i nepromišljenom
i nerazvijena i kao takva nedorasla suko- uspostavljen s ciljem da primarno služi politikom Washingtona i Pekinga, a upra-
biti se s američkim hegemonom. On je u interesima Amerike i njenih saveznika. vo se zasniva na sigurnosnoj dilemi koju
više navrata optužio američke stratege u Američki akademik i nekadašnji zvanič- je objasnio Graham Allison.
Washingtonu i američke administracije nik administracije u Washingtonu Gra- Analitičari vjeruju da je priča oko
da su imali pogrešan pristup prema Kini ham Allison objavio je tokom 2017. nauč- Kine u Americi završena i da u domenu
i da je američka politika zasnovana na po- nu studiju u kojoj je upravo razmatrao i obje velike partije vlada uvjerenje da je
grešnim pretpostavkama dovela do situa- analizirao veliki broj slučajeva u ljudskoj Kina neprijatelj. Situacija oko Kine ja-
cije da je Kina postala jedini peer compe- povijesti ratovanja u kojim je utvrdio da sna je bez obzira na druga pitanja koja
titor Americi na globalnom planu. Šta je sigurnosna dilema dovodi do izbijanja su uveliko polarizirala američki poli-
ovaj teoretičar zapravo želio reći? Naime, rata, iako zaraćene strane ne žele da dođe tički establišment i glasače podjednako.
ekonomske i trgovinske veze Amerike i do sukoba. Allisonova studija koju je na- Američki šef diplomatije Antony Blinken
Kine, s američkog stanovišta, trebale su zvao Tukididova klopka (Thucydides Trap), predstavio je nedavno zvaničnu politiku
dovesti do demokratizacije i političke li- naziv koji se odnosi na peloponeski rat u Washingtona prema Kini. Taj dokument
beralizacije Kine. To se nije desilo. Efekt antičkom periodu. Naime, Atina je u to nazvan je sveobuhvatnom politikom Bi-
je bio da je Amerika sama othranila silu vrijeme bila u snažnom zamahu i njen denove administracije prema Kini. Me-
koja bi je mogla ugroziti, barem u istočnoj uspon i moć postali su prijetnja Sparti, đutim, analitičari se plaše da diplomatski
Aziji. Nada i očekivanje da će saradnja s koja je bila hegemonistička sila u regiji. rječnik često nije u skladu s pravim na-
Kinom dovesti do kloniranja američkog Prema ovoj teoriji, sila koja je u usponu mjerama, a kamoli djelima. Ova politika
sistema u Kini su se izjalovile. Kina se neminovno uzrokuje strah kod dominan- postulira da želi sačuvati postojeći glo-
otvorila prema kapitalu i investicijama, ali tne sile koja želi spriječiti konkurenciju. balni poredak (status quo) i ukazuje da je
je spriječila političku liberalizaciju. Kina To dovodi do rata. Allison je analizirao Kina jedina sila koja ga želi promijeniti
je to učinila poučena primjerom bivšeg 16 slučajeva. U 12 slučajeva u sličnim si- i preoblikovati, a koja ima ekonomsku,
Sovjetskog Saveza, od kojeg je naučila tuacijama došlo je do izbijanja rata. Gra- diplomatsku, vojnu i tehnološku moć
lekciju. Predsjednik Kine Xi Jinping to ham Allison, harvardski naučnik, svoju da to provede u djelo. Kritičari američ-
je naveo u jednom svom govoru koji je je studiju napisao u namjeri da doprinese ke politike se ne slažu s ovim tvrdnjama
održao 2013. Za Ameriku je to značilo očuvanju mira i njegova studija služi kao američkog šefa diplomatije i boje se da
ni manje ni više do izdaja. Kina je zahva- upozorenje aktuelnim liderima o čijim bi one mogle biti pogrešne kao i ranije
ljujući finansijskoj krizi 2008. uspjela se odlukama ovisi globalni mir. Singapur- tvrdnje da će saradnjom s Kinom Ame-
pozicionirati kao glavni motor održava- ski diplomat, naučnik i analitičar Kishore rika proizvesti liberalnu demokratiju u
nje globalne ekonomije. Ovo je označilo Mahbubani jedan je od najeminentnijih i Kini. Američki kritičari tvrde da je uspon
upozorenje Washingtonu da Kina postaje najaktivnijih glasova u regiji istočne Azije Kine ostvaren upravo u okviru prevla-
ekonomska, vojna i tehnološka sila koja koji već nekoliko godina ukazuje na ri- davajućeg amerikocentričnog globalnog
ima ambiciju da postane globalni igrač i zik od izbijanja sukoba između Amerike sistema (rules-based international world or-
ozbiljan takmac. i Kine. Taj sukob najprije bi mogao biti der). Štaviše, kineski lider ovaj je poredak
Teoretičari međunarodnih odnosa
trenutne narasle tenzije između SAD-a i Lideri DPP-a, posebno aktuelna predsjednica Tajvana Tsai Ing-
Kine posmatraju i pokušavaju protumačiti
kroz teoretsku prizmu tzv. sigurnosne di- wen, koja je prvi put izabrana za predsjednicu 2016. godine,
leme (security dilemma), poznati teoretski dobila je podršku i ponovo izabrana na čelo Tajvana na novoj
koncept u teoriji međunarodne politike.
To podrazumijeva da uspon Kine nemi- platformi odnosa koja je usmjerena ka nezavisnosti, za razliku
novno predstavlja prijetnju dominantnoj od njenih prethodnika. Njena politika izazvala je konsternaciju
poziciji SAD-a. Kina dovodi u pitanje he-
gemonističku poziciju Washingtona i želi i zabrinutost Pekinga, koji je započeo s demonstracijom sile
učestvovati u promjeni globalnog poretka u težnji da građane Tajvana uvjeri da je politika koja vodi ka
zasnovanog na poštivanju uspostavljenih
pravila (rules-based international order). Kina proglašenju nezavisnosti neprihvatljiva za Peking.

36 12/8/2022 STAV