Page 19 - BROJ 51/GODINA II/SARAJEVO 25.2.2016.

osljednjih dana u susjednoj Hr- lokaciji Čerkezovac, koje hrvatska vojska
Piše: Haris SULJADŽIĆ
vatskoj vode se stalne rasprave o ne namjerava koristiti u budućnosti, bude
problemu izgradnje odlagališta ra- određeno kao mjesto budućeg odlagališta.
Pdioaktivnog otpada na Trgovskoj Nastavljene su aktivnosti koje su sve
gori u općini Dvor. Ta se tema povreme- više Trgovsku goru vezivale za priču o od-
no aktualizira od 1999. godine, kada je i lagalištu radioaktivnog otpada. Sve je re-
obznanjeno da je Trgovska gora odabrana zultiralo usvajanjem Strategije zbrinjavanja
za potencijalno odlagalište otpada niske radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i
i srednje radioaktivnosti. Uz nadležne istrošenog nuklearnog goriva u Hrvatskom
hrvatske državne službe ovom temom saboru u oktobru 2014. godine. Prema
bave se najviše stanovnici današnje Si- Strategiji, Hrvatska će uspostaviti centar
sačko-moslavačke županije u Hrvatskoj, za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, kao
kao i stanovnici Pounja i Cazinske kra- središnje mjesto na kojem će se dugoročno
jine u Bosni i Hercegovini. Sve lokalne i na siguran način zbrinjavati sav hrvatski
zajednice, s obiju strana granice, saglasne radioaktivni otpad. Opet se kao jedina loka-
su u protivljenju da se na ovom lokalite- cija spominje Trgovska gora. S tim u vezi,
tu gradi centar za zbrinjavanje radioak- nedavno je Državni zavod za radiološku i
tivnog otpada. nuklearnu sigurnost Republike Hrvatske
Bosanskohercegovački građani i jav- izradio program provedbe Strategije zbri-
nost ne bi bili ovoliko zainteresirani da se njavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih
odabrana mikrolokacija budućeg centra izvora i istrošenog nuklearnog goriva. On
ne nalazi u neposrednoj blizini državne predviđa da se omogući javni uvid i orga-
granice, svega nekoliko kilometara od gu- niziraju rasprave, pa je tako Zavod i dopu-
sto naseljenih mjesta u sjeverozapadnom stio uvid u sve dokumente od 17. februara
dijelu BiH. Otkako je izvjesno da Hrvat- do 18. marta 2016. godine. Javna rasprava
ska ne planira odustati od mikrolokacije zakazana je za 23. februar 2016. godine u
Čerkezovac, javnost je sve uznemirenija Zagrebu, a potom 3. i 4. marta u Dvoru. U
i uplašenija. Posebno su ogorčeni stanov- istom periodu primat će i pisane sugesti-
nici Bosanskog Novog (Novog Grada), je i pitanja od svih zainteresiranih za ovo
koji su i najbliži bivšem vojnom skladi- pitanje. Kao i u dosadašnjim raspravama,
štu Čerkezovac. Oni se godinama protive vjerovatno će opet biti istaknuto da Čer-
odabiru Trgovske gore za izgradnju cen- kezovac zadovoljava sve kriterije i da bu-
tra, ali se stječe dojam da općinu Bosan- dućnost tog odlagališta ovisi od pristanka
ski Novi ne žele čuti hrvatske, a doskoro lokalne zajednice na gradnju. Ovdje se misli
ni institucije BiH. samo na lokalnu zajednicu u Dvoru, kao
da na tom prostoru ne postoji niko drugi
KAKO JE SVE POČELO kome bi takvo odlagalište moglo smetati
Nuklearna elektrana “Krško” poče- ili više štetiti.
la je s radom 1983. godine. Njeni su vla- Odmah nakon saznanja da je Hrvatski
snici Slovenija i Hrvatska sa po 50 posto sabor uvrstio Trgovsku goru kao lokaciju
vlasništva. Prema ugovoru između vlada odlagališta u Prostorni plan uređenja RH,
dviju država o uređenju statusnih i drugih stižu i prve reakcije nezadovoljstva lokal-
pravnih odnosa u vezi s ulaganjem, isko- ne zajednice s hrvatske i bosanskoherce-
rištavanjem i razgradnjom NE “Krško”, govačke strane koje graniče na tom po-
Hrvatska je odgovorna za zbrinjavanje dručju. Navodili su se brojni razlozi zbog
polovine radioaktivnog otpada koji na- kojih Trgovska gora nije prigodno mjesto
staje njezinim radom. Odgovorna je i za za odlagalište, a optuživalo se i hrvatsku
polovinu radioaktivnog otpada koji će na- politiku da je ovu lokaciju izabrala zato
stati rastavljanjem i razgradnjom objekata što je za nju najmanje lobirano. Budući
NE “Krško” nakon predviđenog završet- da Trgovska gora graniči s bosanskim op-
ka rada elektrane 2043. godine. Zato su ćinama Novi Grad i Bužim, u maju 1999.
već devedesetih godina prošlog stoljeća u godine tadašnji načelnik Bužima Ekrem
Hrvatskoj započete aktivnosti oko izbora Pehlić pisao je ambasadoru BiH u Hrvat-
najpogodnije lokacije za skladištenje, a ka- skoj tražeći od njega da nadležne hrvatske
snije i trajno odlaganje tog otpada. Nakon institucije obavijesti o protivljenju Općine
analize, 1996. godine odabrane su četiri Bužim da se bilo kakvo odlagalište gradi
makrolokacije: Psunj, Papuk, Moslavač- tako blizu granice.
ka i Trgovska gora. Iz nekih je razloga u U međuvremenu su se pobunila i
Saboru Hrvatske 1999. godine u Program nevladina udruženja, prikupljeno je oko
prostornog uređenja Republike Hrvatske 16 hiljada potpisa protiv odlaganja ra-
uvrštena samo jedna lokacija kao poten- dioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.
cijalno odlagalište – Trgovska gora. Ka- Općina Dvor od početka se protivi bilo
snije je u dogovoru s Oružanim snagama kakvoj izgradnji takvih objekata na nje-
Hrvatske odlučeno da vojni objekti neka- noj teritoriji, jer se to kosi s njenom stra-
dašnje JNA ukopani u Trgovskoj gori na tegijom razvoja.
STAV 25/2/2016 19