Page 24 - BROJ 51/GODINA II/SARAJEVO 25.2.2016.
P. 24
POLITIKA
Krajem 1991. godine, nakon kraćih Bilo je delikatno vršiti pripreme za odbranu Bosne i
ratnih iskustava u Sloveniji, a zatim u Hercegovine, jer bi JNA svaku pripremu za odbranu
Hrvatskoj, o pitanju rata ili mira u Bo-
sni i Hercegovini se govorilo možda mogla uzeti kao povod i opravdanje za svoje
više nego ikada u njenoj historiji. Tada aktivnosti na štetu opstanka BiH. Ali bilo je delikatno i
su, u vezi sa Izetbegovićevim težnjama
da se očuva mir, ali da se očuva i država ne poduzimati nikakve odbrambene pripreme jer bi to
Bosna i Hercegovina, bila najaktuelni- rezultiralo da Bosna i Hercegovina “šutke padne”
ja dva pitanja: (a) položaj Srba u Bosni i
Hercegovini, s obzirom na velikosrpsku
propagandu da su Srbi u Bosni i Herce- sa ženom i djecom pa vas napadnu huliga- našeg otpora čuje do neba ...” (Ljiljan, 10.
govini neravnopravni, iako su činjenice ni, ako ste častan čovjek, vi nemate izbora decembar 1994.) Prema tome, nužno je
govorile suprotno; (b) rješavanje sudbi- nego da branite svoju porodicu, bez obzira razumijevanje delikatne situacije u ko-
ne JNA, s obzirom da je disolucija Jugo- na to što ste slabiji i što ćete dobiti batine. joj je Izetbegović kao državnik i lider
slavije uzimala maha, osamostaljenjem To je približno naš slučaj.” Dakle, rat se Muslimana u Bosni i Hercegovini po-
Slovenije, a zatim i Hrvatske. nije trebalo izbjeći zato što se znalo da duzimao mjere da se očuva mir, ali da
Izetbegović se trudio da se spriječi je JNA izrazito snažna, a narod nedo- se očuva i država Bosna i Hercegovina.
rat. Trudio se, također, da ako rat bude voljno organiziran i pripremljen za rat. Samo kapitulacijom mogao se izbjeći
neizbježan, odnosno ako bude nametnut, Pitanje odbrane domovine kada je rat rat, isto kao što je, kada je rat već vođen,
da svi činioci sistema odbrane i narod postao neizbježan bilo je pitanje patri- kapitulacijom mogao “jednostavno presta-
znaju da se rat nije mogao izbjeći, što otske časti, ali i pitanje borbe za fizički ti”, o čemu je Izetbegović rekao: “Kako
je bilo od naročitog značaja za moral i opstanak naroda ugroženog zločinačkim, prestati sa ratom? Ne može se jednostavno
spremnost naroda da ulaže ratne napore genocidnim aktivnostima agresorske ta- prestati sa ratom, osim ako hoćete da kapi-
i podnosi žrtve koje rat sobom nosi. Zato kozvane JNA kada je ona već bila svede- tulirate. A mi nećemo i nemamo razloga da
je Izetbegović utjecao da se tokom 1991. na na srpsku vojsku. kapituliramo! Znate koliko tragamo za ko-
godine, kada je ponašanje JNA u Bosni liko-toliko pravednim mirom i mislim da je
i Hercegovini bilo izrazito provokativ- PRIPREME ZA ODBRANU to općepoznato. Sve mirovne ponude mi smo
no, posebno nakon ratova u Sloveniji i U bosanskohercegovačkoj, predrat- prihvatili. Srbi su ih redom odbijali. Postoji
Hrvatskoj, ne dogodi bilo kakav napad noj, ratnoj i postratnoj situaciji, gotovo neka donja granica ispod koje ne možemo i
na JNA koji bi za tu vojsku mogao biti sve je bilo izrazito specifično, vrlo deli- nećemo ići.” (Ljiljan, 10. decembar 1994.)
povod i opravdanje za operacije širih raz- katno. Pred rat je bilo delikatno vršiti (...) Kad se aprila 1992. intenzivirala
mjera na štetu opstojnosti Bosne i Her- pripreme za odbranu Bosne i Hercego- oružana agresija na Bosnu i Hercegovi-
cegovine: “...nismo bili spremni da udarimo vine, iako su opasnosti bile sve očitije, nu, snage agresije bile su mnogo jače od
na bivšu JNA. Mi smo odgađali rat deset jer bi JNA, svaku pripremu za odbranu snaga odbrane, ali je Izetbegović djelo-
mjeseci i tek kada nam je nametnut, prihva- mogla uzeti kao povod i opravdanje za vao da snage odbrane budu sve bolje i
tili smo borbu. Ne može se eksperimentirati svoje aktivnosti na štetu opstanka Bo- bolje, što je uz okolnost slabljenja snaga
u historiji. Nema probe i vraćanja. Da smo sne i Hercegovine i njenih patriota. Ta- agresije imalo smisao smanjivanja deba-
napali JNA i doživjeli stradanje, narod bi kođer, bilo je delikatno ne poduzimati lansa, odnosno smanjivanja razlike u od-
mogao da kaže da smo ga uvukli u avantu- nikakve odbrambene pripreme jer bi to nosu moći agresorskih i moći odbram-
ru i imao bi pravo.” (Ljiljan, 10. decembar rezultiralo da Bosna i Hercegovina “šut- benih snaga. Početkom 1995. godine, u
1994.) Dakle, desetak mjeseci koliko je ke padne”. U tom smislu bila je ogromna vezi sa jačanjem snaga odbrane Bosne i
trajala eskalacija provokacija od strane Izetbegovićeva politička odgovornost i Hercegovine, Izetbegović je ocijenio da
JNA, trpjelo se kako bi se rat izbjegao, i u onome što čini i u onome što ne čini. se rezultati tog jačanja ogledaju u: (a)
kako bi, ako rat bude nametnut, narod Izetbegović je posebno bio ograničen da uspješnoj odbrani od oružane agresije; (b)
znao da je bio neizbježan. U tom smislu, poduzima mjere za odbranu Bosne i Her- “očuvanju demokratskog karaktera vlasti”
Izetbegović je rekao: “Ako idete ulicom cegovine u ulozi predsjednika Predsjed- i (c) u međunarodnoj afirmaciji države
ništva Republike Bosne i Hercegovine, Bosne i Hercegovine i pravedne oruža-
jer su u tom najvišem državnom tijelu ne borbe protiv agresora, što je izazivalo
Izetbegović se trudio da bili i oni koje je agresor koristio kao svo- divljenje širom svijeta. Konkretnije, ta-
se spriječi rat. Trudio je oslonce protiv Bosne i Hercegovine. kođer početkom 1995. godine, opisujući
se, također, da ako Zato je Izetbegović morao svoje aktiv- jačanje snaga odbrane Bosne i Hercego-
nosti u pripremama za odbranu realizi-
vine, Izetbegović je rekao: “Sigurno neću
rat bude neizbježan, rati preko Stranke demokratske akcije reći ništa novo ako kažem da je naš najveći
odnosno ako bude (SDA): “Stranka demokratske akcije je 10. rezultat odbrana zemlje. Krivulja rasta naše
nametnut, da svi činioci juna 1991. godine, dakle uoči početka rata vojne snage je impresivna. Broj naoružanih
branilaca Bosne sa početnih 18.000 ljudi,
u Sloveniji i Hrvatskoj, a 10 mjeseci prije
sistema odbrane i početka rata u Bosni, održala veliki skup ...krajem 1994. je više od dvije stotine hilja-
narod znaju da se rat odgovornih ljudi iz čitave Bosne, na kojem da boraca. Uspješno smo rješavali ponekad
je formiran Savjet za nacionalnu odbranu.
nerješive logističke probleme koje je takav
nije mogao izbjeći, što To je bio onaj čuveni sastanak u Domu po- razvoj Armije nametao: valjalo je ishraniti,
je bilo od naročitog licije u Sarajevu. Formirani Savjet rukovo- obući, uvježbati i naoružati borce čiji je broj
značaja za moral i dio je radom Patriotske lige i pripremama neprekidno rastao ... Ipak, mi, Bosanci, po-
naroda za odbranu, uključujući svakako i
kazali smo da možemo učiniti čuda ako se
spremnost naroda njegovo naoružavanje. Da nije toga bilo, usredsredimo na neko pitanje ...” (Dnevni
Bosna bi ‘šutke pala’, a ovako se grmljavina avaz, 12. februar 1995.) n
24 25/2/2016 STAV