Page 65 - BROJ 51/GODINA II/SARAJEVO 25.2.2016.

se u posljednjim dvjema decenijama u bi- Posao bibliotekara u BiH
bliotekama dešava bibliocid. sveden je najčešće na obradu
Hibert i Mutapčić-Čengić kažu da bi-
blioteka nije dosadna institucija u koju se građe, primopredaju lektira i
dolazi po školsku lektiru. Bibliotekarstvo sl., a Mario Hibert smatra da je
je za njih nauka za koju se ljudi priprema- suština te profesije drugačija
ju godinama na studiju.
Online list za školsku praksu Ško- – bibliotekar korisniku treba
legijum koncem prošle godine uradio je pomoći da dođe do znanja. S
istraživanje o bibliotekama u osnovnim druge strane, prema Zakonu o
i srednjim školama u Kantonu Sarajevu. bibliotečkoj djelatnosti FBiH,
Od ukupno 63 javne i privatne osnovne
škole, koliko ih je registrirano na području bibliotekarstvom se može
Kantona Sarajevo, radni tim posjetio je 57 baviti svaka osoba koja ima
školskih biblioteka. U istraživanju se, iz- stručni ispit bibliotekara bez
među ostalog, navodi: “Ni zakoni o osnov-
nom i srednjem obrazovanju, ni Zakon o obzira na to koji je društveni
bibliotečkoj djelatnosti Kantona Sarajevo fakultet završila
jasno ne definišu uslove za sticanje zvanja
bibliotekara kreirajući prostor za različita
tumačenja i prakse koje potiču zapošljava- iz budžeta izdvaja novac za obnovu biblio-
nje paraprofesionalaca/ki i generalno ne- tečkog fonda. Prema javno dostupnim iz-
dovoljno stručnih osoba, čiji je često jedini vještajima, ova biblioteka samo u 2011. go-
motiv rada u biblioteci ili da se nadoknadi dini za nabavku knjiga potrošila je 130.000
manjak norme ili da se dočekaju penzio- KM, 2013. godine za istu svrhu potrošeno
nerski dani. Tako se rupe u sistemu nalaze je 70.000 KM, a godinu kasnije 93.000 KM.
posvuda. Recimo, Nacionalna i univerzi- “Niko ne prati na koji se način troši
tetska biblioteka Bosne i Hercegovine već novac koji se izdvaja za nabavku knjiga.
gotovo dvije decenije realizira tzv. Program Ostavljen je veliki prostor za manipula-
za cjeloživotno učenje, permanentno ob- ciju”, upozorava Amra Mutapčić-Čengić.
razovanje, osposobljavanje i usavršavanje Dodaje da su biblioteke zakazale kod još
bibliotekara u radu.” jedne važne funkcije koju bi trebale ima-
ti – sakupljanju sadržaja za neke buduće
odjeljenja JU Biblioteka Sarajevo Amra BIBLIOTEKE MORAJU BITI generacije, ali i pomoći da korisnici budu
Mutapčić-Čengić objašnjava da od šezde- INFORMACIJSKI CENTRI informacijski pismeni. Trebali bi pomoći
set zaposlenih, koliko ih radi u toj insti- U istom istraživanju navodi se da su u odabiru izvora informacija, ali i samom
tuciji, više od pola nisu završili Odsjek za školske biblioteke uglavnom na zabačenim procesu zaključivanja. Time je njihova ulo-
komparativnu književnost i bibliotekarstvo dijelovima škole, ali i da se osoblje žali da ga puno veća od pukog davanja određene
na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Do- imaju problem da realiziraju neke aktiv- bibliotečke jedinice.
sta njih zapravo samo položi stručni ispit nosti zbog nedostatka prostora. Međutim, Prije jednog stoljeća, pisci fantastike
koji već dvadeset godina organizira Uni- upravo na policama tih institucija trebala zamišljali su univerzalne biblioteke u ko-
verzitetska biblioteka Sarajevo. Nekada bi se naći barem cjelovita školska lekti- jima je moguće pronaći sve potrebne po-
je postojalo Društvo bibliotekara Bosne i ra. To u praksi nije slučaj. Bibliotekarka datke. U svijetu je ta maštarija već nekoliko
Hercegovine, koje se ugasilo. Krovna in- Amra Mutapčić-Čengić kaže da institucija decenija realnost. U BiH postojanje takve
stitucija bila mu je Nacionalna biblioteka u kojoj je zaposlena po statutu ne bi trebala informacijske platforme čini se doslovno
BiH. Novo je formirano tek prije godinu voditi računa o knjigama za lektiru. Kako kao fantazija. Jer devedesetih godina proš-
i to na nivou Federacije BiH. Inače, jeda- školske biblioteke ne rade dobro svoj dio log stoljeća događao se u svijetu prodor in-
naest godina uz Sarajevski sajam knjige posla, dio opskrbe lektirama preuzele su formacijskih tehnologija, a na Balkanu se
održava se i ICSL, međunarodni susret i gradske biblioteke. Zanimljivo je da se istovremeno dešavao rat. Profesor Hibert
bibliotekara slavista. Organizirali su ga najveći broj naslova koji se nalaze na ovim mišljenja je da biblioteke moraju biti in-
predstavnici Fondacije “Kemal Bakaršić”, spiskovima ne može nabaviti kod doma- formacijski centri.
a ideja je bila povezati izdavače, autore i ćih izdavača jer se oni više ne štampaju. “Danas kada upitate jednog mladog
bibliotekare. Nikada nije zaživjela jer se “Ne postoji komunikacija između nas čovjeka da li ode na Google ili u biblio-
svako drži svog esnafa. i izdavača. Oni štampaju knjige novijih iz- teku, vrlo je jasno kakav će odgovor dati.
“Dok smo studirali, kolege i ja nismo danja koje ne mogu prodati, a s druge stra- Biblioteke se globalno suočavaju s poteš-
imali predstavu koliki je problem status ne, mi nemamo gdje kupiti neke naslove koćama koje se tiču i nas uz sve probleme
bibliotekara. Kao student se više bavi- koji su dvadeset godina na spiskovima za koje dodatno ovdje još imamo”, kazao je
te time hoćete li položiti ispit ili ne, a ne lektiru”, kazala je Amra Mutapčić-Čengić, Hibert. Istakao je da prioritetni zadatak
onim šta vas sutra čeka”, kazala je Amra svjesna da zbog nepostojanja komunikaci- bibliotekara digitalnog doba više nije iz-
Mutapčić-Čengić. Pojasnila je da su tek je s izdavačima zaposleni u JU Biblioteke gradnja bibliotečkih zbirki, već kreiranje
po završenom studiju shvatili da prili- Sarajevo ne mogu pratiti potrebe čitaoca. okruženja za razvoj potencijala povezivanja
kom zapošljavanja nemaju čak ni pred- “Naslove koji su objavljeni dobijemo s informacijskim resursima koji već odav-
nost. “Postavlja se pitanje zašto onda po- tek za godinu dana, kada više i nisu aktu- no nisu isključivo fizičke jedinice građe u
stoji Odsjek za bibliotekarstvo i zašto to alni”, objašnjava Amra Mutapčić-Čengić posjedu biblioteka nego informacijski sa-
ljudi studiraju?”, kazala je zaključivši da i dodaje da svake godine Kanton Sarajevo držaji u virtualnom prostoru. n

STAV 25/2/2016 65