Page 64 - BROJ 51/GODINA II/SARAJEVO 25.2.2016.

KULTURA

Izazovi digitalnog doba

POSLJEDNJE

DVIJE DECENIJE

U BIBLIOTEKAMA

DEŠAVA SE

BIBLIOCID

Piše: Saida MUSTAJBEGOVIĆ Prije jednog stoljeća, pisci fantastike zamišljali su univerzalne
saida@stav.ba
biblioteke u kojima je moguće pronaći sve potrebne podatke. U
Fotografija: Velija HASANBEGOVIĆ svijetu je ta maštarija već nekoliko decenija realnost. U BiH postojanje
takve informacijske platforme čini se doslovno kao fantazija

rema popisu iz 2014. godine, Grad- odjeljenja JU Biblioteka Sarajevo Amra U Atlasu novog bibliotekarstva David Lan-
ska biblioteka u Sarajevu ima Mutapčić-Čengić. kes naglašava kako biblioteka s ogro-
15.000 korisnika. Ta bi cifra bila U šesnaest odjeljenja te institucije mnim brojem knjiga i bez bibliotekara
Pznatno manja da nije te godine vrijeme kao da je stalo. Osim centralnog još uvijek nije biblioteka, odnosno, da
povodom Dana Kantona Sarajevo (koji odjeljenja, koje je prilično posjećeno (pre- biblioteka bez ijedne knjige, ali s bibli-
finansira ovu instituciju) besplatno upisa- ko puta zgrade Predsjedništva BiH u Sa- otekarom, to jeste.
no 6.000 članova. Dvije godine prije toga rajevu), u drugim se često dešava da osim “Bibliotekar je najvredniji resurs u bi-
upisano ih je 8.000 sličnom akcijom. Iako bibliotekara vrata danima niko ne otvori. blioteci”, kazao je Mario Hibert, docent
je nakana bila dovesti čitaoca u bibliote- Polumračni prostori, uglavnom zabačenih na Odsjeku za komparativnu književnost
ku, prva akcija pokazala je da je pri tome mjesta na kojima se nalaze biblioteke, ilu- i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta
najviše nastradao knjižni fond. Dosta njih striraju situaciju u kojoj se bibliotekarstvo Univerziteta u Sarajevu. Profesor Hibert
došlo je u biblioteku samo na besplatan u Bosni i Hercegovini našlo u posljednjim je prije desetak godina počeo uočavati pro-
upis, podiglo knjigu i nikada je nije vrati- dvjema decenijama. bleme s kojima se susreću bibliotekari u
lo. Poučeni lošim iskustvom, dvije godine Bosni i Hercegovini, ali i globalno. Posao
kasnije vršili su bibliotekari upis članova, BIBLIOTEKAR JE NAJVREDNIJI RESURS bibliotekara u BiH sveden je najčešće na
ali im pritom nisu posuđivali knjige. Po Za biblioteke kažu da su jedna od obradu građe, primopredaju lektira i sl., a
njih su trebali doći drugi put, što većina najstarijih ljudskih tekovina. Prve su Mario Hibert smatra da je suština te profe-
nikada nije uradila. nastale prije više od hiljadu godina. Pri sije drugačija – bibliotekar korisniku treba
“Kod nas ljudi iz pojedinih institucija iskopavanju starog grada Ura, u Mezo- pomoći da dođe do znanja. S druge strane,
nazovu i traže štelu da bi dobili neku knji- potamiji, naučnici su otkrili glineni pe- prema članu 18 Zakona o bibliotečkoj dje-
gu. Ne treba im štela za biblioteku. Tre- čat za koji se pretpostavlja da je pripadao latnosti FBiH, bibliotekarstvom se može
baju uplatiti godišnju članarinu 15 KM, a prvoj biblioteci. U najkraćem, biblioteku baviti svaka osoba koja ima stručni ispit
zauzvrat imaju na raspolaganju veliki broj možemo definirati kao javni prostor koji bibliotekara bez obzira koji je društveni
naslova”, kazala je bibliotekarka centralnog skuplja, pohranjuje i pruža informaciju. fakultet završila. Bibliotekarka centralnog

64 25/2/2016 STAV