Page 82 - STAV broj 255

KULTURA

Turbe šejh Kubura šejh Kubura šejh
Paloša hafiza Omer Selim-babe
ef. Paloša

potoka”, a dedo mu je uzvratio: “Ti, mladi- Mekteb je završio na Čobaniji, a Misrinu je s mužem Simom preko puta srhinjskog
ću, pozovi dedu kad ti bude mnogo teže.” medresu na At Mejdanu pred muderrisom groblja. Kada bi se šejh Paloš vraćao iz Vi-
Vojska je nastavila svoj put prema Banjoj i šejhom Arif-efendijom Kurdom. U Sa- sokog, svratio bi kod njih. Tu bi se odmo-
Luci, gdje se u teškom boju baš ova četa rajevu je obavljao dužnost šejha tekije na rio i nastavio put prema Srhinju. Iz istog
našla u bezizlaznoj situaciji. Prestravljen, Skenderiji i tekije Za Beglukom. Pozna- izvora je i jedna anegdota iz života hafiza
onaj šeretli vojnik povikao je: “Dedo, sad vao je arapski, turski, perzijski, njemački, Paloša, koja veli da je šejh jednog ramazana
ja ikad!“ Allahovom voljom dedo se stvo- albanski i hebrejski jezik. bio kod svoje sestre u Vratnici. Ona je ima-
rio s isukanom sabljom u zelenoj odori, Iz Sarajeva šejh Paloš dolazi u Visoko i la tri sina: Zahid-bega, Šemsi-bega i Mah-
zametnuo boj s neprijateljima, poubijao nastanjuje se u naselju Pertac, gdje je otvo- mud-bega Zečevića. Oni i njihov daidža
ih, spasio osmanske vojnike, a potom ne- rio svoju privatnu medresu. Tu podučava šejh Paloš bili su pozvani kod rodbine na
stao. Po povratku, ti vojnici vraćali su se odrasle dječake ilm dinu i hifzu Kur’ana. iftar u Visoko. Kada su krenuli iz Vratnice,
istim pravcem po želji šeret vojnika. Že- Šejh Paloš postao je hafiz u četrdesetoj go- vidjeli su da im je ostalo malo vremena do
lio je tražiti halala od Selim-babe. Pitali dini života, 1890. godine, pred šejh-hafizom iftara. Mladići su se zabrinuli da neće stići
su za njega, ali mještani su im obznanili Husni-efendijom Numanagićem u Visokom. na vrijeme. Oni bi požurili, ali daidža nije
da je dedo, noseći u rukama svoju glavu, Jedno vrijeme živio je u Radinovićima kod mogao. Imao je jednu kraću nogu i poma-
tu pao s bezbroj rana te da je na tom mje- Visokog. Kako tu nije našao plodno tlo za gao se štapom. Daidža im predloži da se
stu pokopan. Na tom im se mjestu otkrio tarikat, svoje imanje prenosi u Srhinje. Zikr oni s njim poteku do visočkog mosta. Čak
njegov keramet, te su mu vojnici odmah devami u srhinjskoj džamiji, gdje se i danas im je dao i prednost. Kada su odmakli od
podigli turbe. Inače, prema historijskim ta tradicija vjerno čuva. Šejh je preselio na njega, dao im je znak da krenu trčati. Na-
zabilješkama, osmanska vojska osvojila je Ahiret jednog petka 1925. godine, a pokopan kon što su prešli prugu, čuli su da je pored
Banju Luku 1521. godine. Na osnovu toga je do turbeta šejha Selim-babe. Iznad turbeta njih nešto prohujalo, međutim, nisu ništa
može se zaključiti da je turbe Selim-babe šejha Paloša nalaze se tri mezara u kojima su vidjeli. Kada su stigli blizu mosta, vidjeli
sagrađeno u osmanskom periodu. pokopani njegova žena Hasiba-hanuma, kći su daidžu kako sjedi i veli im: “Ma gdje ste,
Oko 1900. godine šejh hafiz Omer-efen- Melća-hanuma Softić i unuk Ekrem Softić. ja sam se već nasjedio.”
dija Paloš iz Sarajeva pokrenuo je inicija- Značajne podatke i predaje o životu i Druga anegdota, koju su zabilježili ima-
tivu da se turbe renovira. Džematlije su učenju šejha Paloša bilježi Mirsad Tabak iz mi Suša i Trgo, pripovijeda da je jedne pri-
tražile uvjerenje da je tu uistinu pokopan Srhinja s namjerom da objavi knjigu, koja like šejh Paloš došao na konak jednom od
“dobri”. Šejh Paloš ih je sve okupio kako bi će biti prikaz šejhovog života, učenja i na- svojih ahbaba u Fojnicu. Međutim, malo se
proveli jednu noć u ibadetu na obližnjem slijeđa. Upravo u njegovim izvorima nalazi- razbolio. Ahbabovoj ženi nije bilo drago što
brežuljku. U sehurskom vremenu zaučile mo predaju o gradnji turbeta. Naime, pred je šejh kod njih. Bila je mrzovoljna i negodo-
su kaside iz gajba, što je mještane uvjerilo njegovu smrt muridi su pitali šejha Paloša vala je zbog toga. Čuvši to, šejh Paloš, šaleći
u namjeri da poprave turbe. želi li da mu sagrade turbe, na šta im je on se, kucnu tri puta o zid zovući fijakerdžiju.
Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije odgovorio da će im to reći žena kaurkinja. Božijom voljom na kapiji se pojavi fijakerd-
hadži-Salih Dedić, sin Mehage iz Srhinja, Neposredno nakon njegove smrti pravo- žija tražeći šejha da ga vozi u Srhinje. Žena je
sanjao je kako mu s mjesta na kojem se na- slavka Krista Damjanović vidjela je nur, ostala u čudu te je dugo tražila halala od šejha.
lazi turbe dedo maše i doziva ga. Nakon toga koji se protezao od njegovog mezara do ne- Spoj arhitekture i estetike sa živim pre-
odlučio je da renovira turbe, koje je već bilo besa. Pozvala je svog muža da vidi, ali on dajama o “dobrima” i njihovim učenjima
oronulo. Turbe je iz temelja sagrađeno od tvr- to nije mogao vidjeti. Pretpostaviti je da je doprinosi cjelokupnom bogatstvu kulture
dog materijala 1978. godine dobrovoljnim ona tajno primila islam preko hafiza Paloša. jednog naroda. Upravo zbog toga još uvijek
prilozima džematlija Srhinja, ali i okolnih Njegova sestrična, Zehra-hanuma Zečević, ne možemo ni pretpostaviti koliko “tajni
mjesta. Tada je dobilo i svoj današnji izgled. uz pomoć mještana sela Srhinja sagradila tajna” Bosna i Hercegovina ustvari krije u
Šejh hafiz Omer-efendija Paloš, Sarajli- mu je turbe 1932. godine pokraj turbeta Se- svojim njedrima. Bogatstvo je to koje tek
ja, rodio se 1850. godine u mahali Čobanija. lim-babe. Inače, Krista Damjanović živjela trebamo otkriti. n

82 23/1/2020 STAV