Page 17 - STAV broj 140

Broj državljana Bosne i Hercegovine u pojedinima zemljama Razlika od kraja 2012. do kraja
na kraju svake od navedenih godina*
2012 2013 2014 2015 2016
Austrija 89.925 90.936 92.527 93.973 94.611
Njemačka
Slovenija 155.305 157.455 163.519 167.975 172.560
Švedska
SAD** 43.947 46.853 50.157 53.681 58.355
Švicarska
Kanada** 56.569 56.804 57.289 57.705 58.181
Danska
Norveška - 697 693 859 958
Ukupan rast po godinama
33.822 33.146 32.732 32.017 31.475
- 119 147 195 140
22.404 22.544 22.697 22.809 22.957
13.232 13.315 13.453 13.474 13.591
- 9.375 11.345 9.474 10.140
* Tabela je sačinjena na osnovu službenih podataka devet državnih statističkih zavoda.
** Podaci za Kanadu i SAD odnose se na povećanju broja državljana BiH, a ne na ukupan broj naših državljana u ovim zemljama.
za 2.347. Najizrazitije procentualno poveća- zemalja Evrope. Od 42.334 državljana naše
nje bilježi se u Sloveniji, za 32,8%, a jedino zemlje koji su od 2013. do 2016. godine otišli
smanjenje bilo je u Švicarskoj, za 6,9%. Po i ostali u devet promatranih država, u Nje-
godinama gledano, prednjači povećanje za- mačkoj se zadržalo njih 42,8%.
bilježeno 2014. godine (11.345), a najmanje
je bilo 2013. (9.375). Prošle je godine u pro- Za posljednje četiri godine njemačka viza
matranih devet zemalja broj naših državlja- bosanskohercegovačkim državljanima izdana
na povećan za ukupno 10.140. je 65.473 puta, od toga prvi put za 48.015 na-
ših državljana. Moguće da je Unija za održivi
Ovim brojevima treba pridružiti i građa- povratak i integracije BiH, provodeći ankete
ne Bosne i Hercegovine koji su u inostran- širom Bosne i Hercegovine, uzimala za osno-
stvo otišli s nekim drugim pasošem, u prvom vu istraživanja ovakve podatke, dakle samo
redu s hrvatskim. Prema istraživanjima ra- podatke o odlasku. Kada bi se ovi brojevi
nije objavljenim u Stavu, temeljenim na iz- primijenili i na ostale države u koje naši gra- unije (40%), ili ukupnog povećanja strana-
vještajima četiriju bosanskohercegovačkih đani odlaze i potražila analogija, vrlo je vje- ca u Njemačkoj, koje od 2013. godine izno-
nadbiskupija, iz naše je države od 2013. do rovatno da bismo dobili neke visoke brojeve
2016. godine iselilo više od 32.000 Hrvata. o odlascima, ali oni ne bi bili tačni, kao što
Budući da ne postoji nikakav način da se i ovi brojevi za Njemačku imaju smisla tek
dođe do podatka koliko je od njih otišlo s kada se zna ukupno stanje, odnosno kada se
hrvatskim, a koliko s bosanskohercegovač- zna da se broj naših državljana u Njemačkoj
kim pasošem, broju od 40.334 možemo doda- povećao ne za 65.473, niti za 48.015, dakle
ti i sve odseljene Hrvate, pa će ukupan broj, ne za broj izdanih viza, već za 17.225, koli-
uz osobe koje nisu obuhvaćene zemljama ko iznosi razlika u broju naših građana regi-
koje analiziramo, maksimalno iznositi iz- striranih u Njemačkoj 2013. i 2016. godine.
među 73.000 i eventualno 75.000, što je za
polovinu manje od broja kojim špekulira Za isti period od četiri godine vizu je
Unija za održivi povratak i integracije BiH. prvi put dobilo 135.546 vlasnika hrvat-
Odstupanja zbog nepoznatog broja Hrvata skog pasoša, 82.793 kosovskog, 81.944 sr-
koji su posao pronašli s našim pasošem, te bijanskog, 48.914 makedonskog, 12.913
izostanka tačnih podataka za druge države, slovenskog i 7.440 crnogorskog. Ukupno
kao i uslijed nepostojanja preciznih poda- su hrvatski državljani dobili 159.369 viza,
taka o odnosu rođenih i umrlih i onih koji srbijanski 112.183, kosovski 92.637, make-
su u međuvremenu naturalizirani, teško da donski 61.767, slovenski 14.293 i crnogor-
mogu znatnije utjecati i na smanjenje i na ski 8.755. Broj državljana Bosne i Herce-
povećanje broja od 75.000. govine registriranih u Njemačkoj, kao što
je već navedeno, povećao se od 2013. do
KO TEBE PROIZVOLJNIM PODACIMA, 2016. godine za 11,1%. U istom periodu,
TI NJEGA NJEMAČKoM STATISTIKom broj građana s hrvatskim pasošem u ovoj
zemlji povećao se za 47,8%, s kosovskim za
Da bismo stekli što bolji dojam o tome 29,2%, srbijanskim za 10,2%, crnogorskim
kojeg su opsega trenutne migracije bosan- za 28,8%, makedonskim za 31,1% i sloven-
skohercegovačkog stanovništva i kako to skim za 27,5%. Kada bismo čak špekulira-
izgleda u odnosu na zemlje iz okruženja, kao li s brojem bosanskohercegovačkih Hrvata
i na ukupne migracijske procese u Evropi, koji su u ovom periodu s hrvatskim pasošem
vjerovatno je najbolje pogledati stanje u Nje- otišli u Njemačku i kada znamo da je 42,8%
mačkoj, koja predstavlja i najčešće odredište, vlasnika našeg pasoša u posljednje četiri go-
kako naših građana, tako i državljana drugih dine završilo u Njemačkoj, pa ako bismo tu
2016. godine izražena u:
osobama postocima
4.686 5,2%
17.255 11,1%
14.408 32,8%
1.612 2,8%
3.207 -
-2.347 -6,9%
601 -
553 2,5%
359 2,7%
40.334 -
analogiju primijenili i na naše Hrvate, dobi-
li bismo broj od približno 14.000. Skupa bi
to iznosilo približno 31.000. U tom slučaju,
porast broja naših građana registriranih u
Njemačkoj iznosio bi 20%, pa bismo i tada
imali procentualno niži rast od Hrvatske,
Kosova, Crne Gore, Makedonije i Slovenije.
Također, taj bi rast bio niži i od albanskog
koji iznosi nevjerovatnih 353%, bugarskog
(122%), rumunskog (160%), poljskog (47%),
slovačkog (51%), češkog (34%), mađarskog
(79%), ali i ukupnog evropskog (23,5%), te
od povećanja broja državljana Evropske
si 1.894.187, odnosno više ih je za 26,3%.
Primijene li se raspoloživi podaci Držav-
nog zavoda za statistiku Njemačke (Statistis-
ches Bundesamt) na ukupan broj stanovnika
pobrojanih država, dobit ćemo da je na sva-
kih 1.000 stanovnika Bosne i Hercegovine 9
osoba u protekle četiri godine ostalo u Nje-
mačkoj. Kod hrvatskih državljana taj broj
iznosi 22, kod Kosovara 26,4, Srbijanaca 2,9,
Crnogoraca 7,6, Makedonaca 11, Slovenaca
2,9, Albanaca 14,2, Bugara 19,6, Rumuna
16,8, Poljaka 6,5, Slovaka 3,3 i Mađara 8,4.
Iz svih raspoloživih podataka vidljivo je da
Bosna i Hercegovina nije izoliran slučaj, nije
zemlja iz koje ljudi masovno odlaze glavom
bez obzira jer u njoj navodno nema nikakve
perspektive, već je ona dio općih migracio-
nih tokova u Evropi. Štaviše, naša je država
i po apsolutnim brojevima, i po procentu po-
većanja odlazaka u posljednje četiri godine,
i po stopi povećanja odlazaka u odnosu na
ukupan broj stanovnika, u boljem položaju
od većine država koje su činile Jugoslaviju,
ali i od većine analiziranih četrnaest evrop-
skih država. Sve druge priče, koje se ne te-
melje na činjenicama već na pretpostavkama
i potpuno proizvoljnim analizama, ravne su
fantazijama, propagandi i senzacionalizmu,
a služe za sijanje straha i stvaranje atmosfere
defetizma i bezizlazja. n
STAV 9/11/2017 17