Page 19 - STAV broj 140
P. 19
polazišta i (pred)znake. Ovu zabludu mož- stoga, još od kraja rata imamo kontinui- njome tvrdi da zadovoljavajući životni
da ponajbolje oslikava ona floskula da je ranu hiperprodukciju političkih stranaka standard, ili vulgarnije rečeno “pun sto-
navodno Bosna (a time i Bošnjaci) neu- ili projekata na bošnjačkoj političkoj sceni mak”, guši bilo kakve više aspiracije, stra-
ništiva, pri čemu se forma suprotstavlja koji opstaju obećavajući bajke, odnosno sti ili želje te dovodi do konformističkog
suštini, tj. sama forma postojanja termi- promjene koje su potpuno izvan njihove i konzumerskog društva koje nema potre-
na Bosna suprotstavlja se činjenici da te moći, poput promjene politika susjednih be za ikakvim sukobima. Ova je zabluda i
države gotovo više ni nema na približno država i naroda, do kojih će doći čim pri- kontradiktorna, tj. miješa uzrok s poslje-
dvije trećine formalnog bosanskog teri- čače bajki svojim glasovima dovedemo dicom, jer punog ekonomskog procvata
torija, tačnije na onom njenom dijelu u na vlast. Koliko takvo rasipanje glasova ne može biti ondje gdje vlada politička
kojem (više) nema Bošnjaka. To traženje na donekle simpatične, ali potpuno fan- nestabilnost ili permanentna kriza. Za
utjehe u formi koja je ništa drugo nego tastične budalaštine negativno utječe na ekonomsko jačanje preduvjet su stabil-
fikcija izuzetno je opasan trend, jer isto- stvarnu bošnjačku političku poziciju, nije no društvo i država, tako da ova zabluda
vremeno i uspavljuje i legitimizira takvu više djeluje kao plod nerazumijevanja ili
uspavanost praznim i dopadljivim flosku- 4.potrebno ni spominjati. potcjenjivanja stvarnih problema Bosne
lama. Borba je za slobodu vječna, kako “Ekonomija briše granice – i Hercegovine, a donekle govori i o pre-
kaže jedna naša junačka pjesma, i s tom budemo li ekonomski ojačali, drasudama spram naroda koji u njoj živi,
nikome rat i svađe neće padati jer njihove želje, dvojbe i interese vidi u
3.činjenicom treba se konačno pomiriti. napamet.” I ova je zabluda u prvom redu kao stvar “gladne guzice”, a
Prethodna zabluda rađa sljede- redu onih koje su nam često
ću, koja glasi: “Treba se okre- nametane sa strane, a koje također nemaju 5.ne kao stvarne probleme.
nuti budućnosti, dosta je priče nikakvog utemeljenja u realnim činjeni- Slične je vrste i zabluda kako
o ratu.” Ta zabluda neprestano cama ili s načinom kako svijet hiljadama je “u Jugoslaviji bilo bolje”. Ta
se ponavlja, i to u uvjetima ne- godina funkcionira. Ratovi između eko- konstatacija može se tumačiti
dovršenog rata, kada su (ratni) ciljevi dru- nomski jakih država kroz historiju bili su na mnogo načina, no malo je
gih dvaju naroda i susjednih država osta- veoma česta pojava, jer ekonomski uspon onih, osim najvećih totalitari-
li isti, a samo su se promijenila sredstva, hrani i državne ambicije i pretenzije. Rato- stičkih fanatika i profitera iz bivšeg siste-
narativi i diskurs. Zanemarivanje ovog vi među ekonomski jakim državama nisu ma, koji će tvrditi da su ljudska prava i
“slona u sobi” bilo bi za Bošnjake ravno nikakva nepoznanica u slučajevima kada slobode tada bile veće nego što su danas.
samoubistvu, a njegovo ignoriranje vrsta postoje neriješeni problemi druge vrste – Zabluda o životu u bonluku i izobilju u
političkog autizma. Ova infantilna želja politički, etnički, socijalni ili teritorijalni. doba SFRJ uglavnom se koristi kada tre-
da se dobrim i pozitivnom osjećajima ne- Ovu zabludu mogli bismo nazvati teorijom ba usporediti današnji standard s onim
kako izignorira stvarnost nedovršenog “punog stomaka, a prazne glave”, jer se jugoslavenskim, pa se tvrdi da se danas
rata opasna je glupost koja se Bošnjacima živi mnogo teže. No, statistički pokazate-
ponajviše nameće, i to s različitih strana. “Ne dijelite nas u torove.” lji nam govore nešto drugo u odnosu na
Naš je problem što ova zabluda nailazi na Ova zabluda direktno je ono što tvrde proizvođači, ali i potrošači
plodno tlo i što se zbog nje bilo kakva re- povezana sa zabludom ove zablude. Na osnovu izvještaja Agencije
alna bošnjačka politika, koja je u skladu sa o bosanstvu. I ona je za statistiku BiH objavljenog u julu 2017.
stvarnom situacijom na terenu, doživljava, u domenu odbijanja godine, u skladu s rezultatima Ankete o
u najboljem slučaju, kao ratnohuškačka. suočavanja s realnošću radu, sačinjene po metodologiji propisa-
To, naravno, nije bez svojih posljedica, pa, da je Bosna i Hercegovina noj od nadležnih tijela Evropske unije,
podijeljeno društvo, i da danas je u Bosni i Hercegovini 210.678
to nije tako samo od rata, nezaposlenih, što je 20,52% od ekonomski
nego oduvijek aktivnog stanovništva (1.026.337). Taj broj
1990. godine iznosio je 283.476, što je bilo
21,17% od ekonomski aktivnog stanovniš-
tva (1.337.000). Ako uzmemo u obzir da je
tokom rata najviše stradalo radno sposobno
STAV 9/11/2017 19
