Page 22 - STAV broj 140
P. 22
POLITIKA
prihvatanje unižavanja vlastitih vrijedno- Zabluda o životu u državnih tvorevina čiji smo dio bili prije
sti, rušenja vlastitih heroja, potrebe da se bonluku i izobilju u doba više od stotinu godina? Sve ovo još je in-
okalja vlastiti čist obraz, kao da je Bošnja- SFRJ uglavnom se koristi dikativnije jer se polaganje takvih raču-
cima neugodno i neprijatno biti na višoj kada treba usporediti na ne traži, recimo, od današnje Austrije
moralnoj poziciji od ostalih, već nam je današnji standard s onim zbog njenog četrdesetogodišnjeg uprav-
draže valjati se u balkanskom blatu kojem, jugoslavenskim, pa se tvrdi ljanja Bosnom i Hercegovinom, koju je
barem što se tiče vlastitih lidera i njihovog da se danas živi mnogo teže. ona okupirala, anektirala i ekonomski
No, statistički pokazatelji eksploatirala, a zatim ostavila na milost
10.humanizma, objektivno ne pripadamo. nam govore nešto drugo i nemilost Srbiji, odnosno Jugoslaviji. To
Jedna od historijskih za- u odnosu na ono što tvrde se ne traži ni od današnje Njemačke zbog
bluda koja se maliciozno proizvođači, ali i potrošači monstruozne uloge Trećeg rajha u Drugom
nameće Bošnjacima izva- ove zablude svjetskom ratu, ili, recimo, od Velike Bri-
na, ali i iznutra, jeste ona tanije ili Francuske, a koje su imale jako
o tome da su nas “Turci” carstvo nije se u tome mnogo pitalo, mo- negativnu ulogu tokom nedavne agresije
navodno “prodali i ostavili”. Ta revizioni- glo je djelovati samo u skladu sa svojim na Bosnu i Hercegovinu. Štaviše, njihova
stička zabluda, prije svega, ima ulogu uba- mogućnostima koje su tada bile izuzet- ne samo pomoć nego i politička dominaci-
civanja klipa u točkove bošnjačko-turskog no skromne. Želimo reći da je Osmansko ja i uplitanje u unutrašnje odnose u Bosni
savezništva, delegitimizaciju bilo kakve carstvo uspjelo na političkom planu ispo- i Hercegovini prihvataju se kao nešto što
ozbiljne uloge današnje Turske u Bosni i slovati za Bosnu i Hercegovinu ono što se podrazumijeva, što je očekivano i nor-
Hercegovini, kao i onemogućavanja bilo nije moglo snagom oružja, tada najbolje malno stanje, dok se turska pomoć čak i na
kakve saradnje turske države i njenog na- moguće rješenje, ili barem najmanje zlo. humanitarnom planu konstantno proble-
roda s Bošnjacima. Mnogo je netačnog i Ovim ne želimo amnestirati mnoge pogreš- matizira i politizira. Nametanje ove zablude
sasvim izmišljenog u ovoj zabludi. Kao ne odluke koje su vladari Carstva donosili ima dvostruku ulogu, prvu da vrši reviziju
prvo, tu imamo ahistorijski anahronizam u vezi s Bosnom i Bošnjacima tokom 19. historije u popularnom imaginariju, no, ta
i prezentizam gdje se terminom “Turci”, stoljeća, nego ukazati na činjenicu da za je dimenzija manje opasna jer ne može iz-
i to u smislu današnje moderne turske to nikakvu krivicu ne snose današnja su- držati objektivan historijski test. Daleko
države i njenog naroda, naziva nekadaš- verena turska država i njen narod, koji u opasnija dimenzija ove zablude na polju
nje Osmansko carstvo. Zatim se potpuno to vrijeme nisu ni postojali u današnjem jeste dnevne politike, gdje se Bošnjacima
preskače i zanemaruje tok velike bune iz smislu. Uostalom, da li bismo mi voljeli želi ogaditi jedan od rijetkih saveznika i
1875. godine, tzv. “Nevesinjske puške”, da nam danas neko isporučuje račune ili prijatelja koje imaju na svjetskoj sceni. Da
Srpsko-osmanski rat iz 1876/1877. godine nas emocionalno ucjenjuje zbog postupaka se u tome donekle uspjelo, pokazuju stal-
i, konačno, Rusko-osmanski rat iz 1878. ne zamjerke, neprijatna podozrivost kao i
godine, u kojem su i Bošnjaci, i to prema nerazumno visoki standardi koji se među
memoarima zapadnih posmatrača, u re- svim zemljama svijeta traže i zahtijevaju
dovima osmanske vojske masovno, odu- jedino od današnje Turske. n
ševljeno i veoma zapaženo učestvovali.
Ipak, najočitije od svega jeste prelaženje
preko činjenica da je Osmansko carstvo
u tom ratu pretrpjelo izuzetno težak po-
raz i da su ruske armije doslovno stajale
na kapijama Istanbula, čime su praktič-
no prisilile Osmansko carstvo na gotovo
bezuvjetnu kapitulaciju kroz uvjete San-
stefanskog ugovora.
Zaboravlja se i da je okupacija Bosne,
tj. Bosanskog vilajeta od Austro-Ugarske,
bila rezultat Berlinskog kongresa, dogovora
tadašnjih svjetskih sila, i da je to za Boš-
njake bila mnogo bolja opcija od one koju
je podržavala Rusija, a to je podjela Bosne
između Srbije i Crne Gore. Osmansko
22 9/11/2017 STAV
