Page 46 - STAV 65 02.06.2016
P. 46
POLITIKA
od ciljeva reformi jeste povećanje priho- zemalja, procjenjuje se slabom, pa rizi-
da boljom naplatom poreza, pa je Marić ci posuđivanja bivaju veći te posljedično
odbacio teze kako HDZ stoji iza zahtjeva pada kreditni rejting i poskupljuje daljnje
za ukidanjem Poreznog USKOK-a – Sa- zaduživanje. Međutim, još je u posljednjoj
mostalnog sektora Ministarstva financija godini mandata prošle Vlade industrijska
za porezne prevare. Upravo je taj Sektor proizvodnja započela rast i, unatoč nika-
zaslužan za otkrivanje velikih poreznih da konsekventno i do kraja provedenim
utaja nekih “uglednih” Hrvata kao i nji- mjerama makroekonomske politike, taj
hovo sudsko procesuiranje. Tako je ko- rast nastavila i u prvom kvartalu ove go-
načno potvrđena optužnica protiv braće dine, odnosno mandata aktualne Vlade.
Mamić za pronevjeru i nezakonito stje- U tom smislu, proizvodni, odnosno dio
canje novca, odnosno nanošenje finansij- realnog ekonomskog sektora u Hrvatskoj
ske štete državi i Dinamu preko fiktivnih pokazuje izrazitu elastičnost i doprinosi
ugovora i utaje poreza. stvarnom rastu BDP-a. Ovdje je važno
ponoviti dilemu koja se u Hrvatskoj javi-
TERET JAVNOG DUGA la krajem mandata Račanove i početkom
No, kada je stabilizacija javnog duga prvog mandata Sanaderove Vlade. Tada se
u pitanju, dobro je podsjetiti se procje- Račanovoj Vladi zamjeralo preveliko za-
ne MMF-a o stanju duga u svijetu, pa i u duženje koje je nastalo s osnova rješavanja
nekim vodećim ekonomijama. MMF u problema nelikvidnosti koja je proizvedena
svom polugodišnjem izvještaju o zadu- u mandatima vlada pod kontrolom Fra-
ženosti smatra da sada javni dug u pro- nje Tuđmana, duga mirovinskih i ostalih
sjeku premašuje razinu koju je dosegnuo vanbudžetskih fondova te razvojnih kre-
u vrijeme velike ekonomske depresije (u dita za izgradnju infrastrukture, posebno
tridesetim) i približava se razini na kojoj mreže autocesta. Potonji su predstavljali zakon kojim se teret otplate jako naraslih
je bio nakon Drugog svjetskog rata. Au- manje od trećine, a to je zaduženje bra- rata zbog rasta tečaja franka u odnosu na
tor izvještaja Viktor Gaspar zaključuje njeno argumentom o produktivnom za- euro raspodjeljuje na banke, dužnike i
da su javne finansije imale tešku godinu duživanju koje nije opterećenje jer se tro- državu, što je bankama smanjilo dobiti.
i da nastaje “nova stvarnost”. I upozora- ši za stvaranje nove vrijednosti i prihoda Smatra se čak da je bankarska zajednica
va na rizike posvuda. Zbog pada cijena kojima se dug uredno servisira i otplaću- jedva čekala da se u Hrvatskoj promijeni
nafte, iako su se one stabilizirale, zemlje je. Aktualna Vlada Hrvatske zapravo želi vlast kako bi dobila naklonjeniju admi-
izvoznice, zbog ozbiljnog pada prihoda, stabilizirati i postepeno smanjivati udio nistraciju koja će imati razumijevanja za
sve se više zadužuju, pa bi u idućih pet javnog duga na 80 posto BDP-a do 2019. bankarske muke. Sam Orešković otputo-
godina zaduženost proizvođača nafte godine prodajom imovine domaćim ula- vao je i prije potvrde mandata u Saboru
u Jugozapadnoj Aziji i Magrebu treba- gačima u državne obveznice (mirovin- u Austriju i razgovarao s nekim banka-
la porasti za čak 2.000 milijardi dolara. skim fondovima, uglavnom), čime će se rima, sve pod velom tajne, u organizaciji
U Japanu bi javni dug trebao ove godi- povećati prihodi budžeta, s dobivenim UniCredit banke i prisustvo guvernera
ne doseći 250 posto BDP-a, u Italiji 133 boljim kreditnim rejtingom zaduživati Hrvatske narodne banke, pa dio javnosti
posto, a u SAD-u 107 posto. Analitičare pod povoljnijim uvjetima na jeftinom smatra kako je on tada i dao neka obe-
zabrinjava takav rast javnog duga, ali, EU tržištu (eskontna stopa ECB-a blizu ćanja o promjeni kursa prema bankar-
zbog strukture tih ekonomija, smatraju je nule), a istovremeno izdavati jače do- skim zahtjevima. Banke su već počele
da je on podnošljiv iako je kriterij EU, maće obveznice i time smanjivati rashode ugrađivati klauzule u nove ugovore koji
posebno za konvergenciju i pristupanje zbog niže kamate. No, zbog nepovjerenja dužnike obavezuju na podnošenje rizika
monetarnoj uniji, maksimalno 60 posto u stabilnost i ozbiljnost Vlade, kreditni budućih finansijskih opterećenja koja
BDP-a, što se u ovim okolnostima čini rejtinzi i dalje se snižavaju. propiše država, poput poreza na aktivu
nemogućom misijom. Kako je struktura Na kreditni rejting djeluje i ukupna banaka, bez uvida kakva ta opterećenja
ekonomije Hrvatske slabo proizvodna i zaduženost, dakle, i privrede i građana, mogu biti i koliko će utjecati na otplat-
nedinamična, sposobnost vraćanja duga, a zbog slučaja kredita vezanih na tečaj ni plan. Pri tomu, to prolazi bez reakci-
odnosno većeg rasta BDP-a, iako je s 87 švicarskog franka, zaduženost je tako- je Hrvatske narodne banke, koja i dalje
posto bitno manja od nekih razvijenih đer rasla. Milanovićeva Vlada donijela je vodi brigu samo o “makroekonomskoj
stabilnosti”, odnosno intervenira kup-
Milanovićeva Vlada donijela je zakon kojim se teret otplate njom ili prodajom deviza i kuna kako
jako naraslih rata zbog rasta tečaja franka u odnosu na euro bi branila tečaj. Banke su dvadesetak go-
dina zloupotrebljavale instrumente koje
raspodjeljuje na banke, dužnike i državu, što je bankama su mogle koristiti kako bi maksimalno
smanjilo dobiti. Smatra se čak da je bankarska zajednica ostvarile dodatnu zaradu preko leđa kli-
jedva čekala da se u Hrvatskoj promijeni vlast kako bi dobila jenata kakvu ne mogu u svojim matičnim
državama Zapadne Evrope. Karamarko
naklonjeniju administraciju koja će imati razumijevanja za je nekoliko puta ponovio kako će banke
bankarske muke. Sam je Orešković i prije potvrde mandata u na koncu dobiti odštete jer će Ustavni
Saboru otputovao u Austriju i razgovarao s nekim bankarima, sud odlučiti u njihovu korist. Riječ je o
sve pod velom tajne, u organizaciji UniCredit banke i prisustvo oko milijardu kuna. Te su banke izdale
70 milijardi kuna kredita tvrtkama bez
guvernera Hrvatske narodne banke zaposlenih koje nose najveći dio dugo-
va privrede i idu u predstečajne nagodbe
46 2/6/2016 STAV