Page 46 - STAV 65 02.06.2016
P. 46

POLITIKA



          od ciljeva reformi jeste povećanje priho-  zemalja, procjenjuje se slabom, pa rizi-
          da boljom naplatom poreza, pa je Marić   ci posuđivanja bivaju veći te posljedično
          odbacio teze kako HDZ stoji iza zahtjeva   pada kreditni rejting i poskupljuje daljnje
          za ukidanjem Poreznog USKOK-a – Sa-  zaduživanje. Međutim, još je u posljednjoj
          mostalnog sektora Ministarstva financija   godini mandata prošle Vlade industrijska
          za porezne prevare. Upravo je taj Sektor   proizvodnja započela rast i, unatoč nika-
          zaslužan za otkrivanje velikih poreznih   da konsekventno i do kraja provedenim
          utaja nekih “uglednih” Hrvata kao i nji-  mjerama makroekonomske politike, taj
          hovo sudsko procesuiranje. Tako je ko-  rast nastavila i u prvom kvartalu ove go-
          načno potvrđena optužnica protiv braće   dine, odnosno mandata aktualne Vlade.
          Mamić za pronevjeru i nezakonito stje-  U tom smislu, proizvodni, odnosno dio
          canje novca, odnosno nanošenje finansij-  realnog ekonomskog sektora u Hrvatskoj
          ske štete državi i Dinamu preko fiktivnih   pokazuje izrazitu elastičnost i doprinosi
          ugovora i utaje poreza.           stvarnom rastu BDP-a. Ovdje je važno
                                            ponoviti dilemu koja se u Hrvatskoj javi-
          TERET JAVNOG DUGA                 la krajem mandata Račanove i početkom
            No, kada je stabilizacija javnog duga   prvog mandata Sanaderove Vlade. Tada se
          u pitanju, dobro je podsjetiti se procje-  Račanovoj Vladi zamjeralo preveliko za-
          ne MMF-a o stanju duga u svijetu, pa i u   duženje koje je nastalo s osnova rješavanja
          nekim vodećim ekonomijama. MMF u   problema nelikvidnosti koja je proizvedena
          svom polugodišnjem izvještaju o zadu-  u mandatima vlada pod kontrolom Fra-
          ženosti smatra da sada javni dug u pro-  nje Tuđmana, duga mirovinskih i ostalih
          sjeku premašuje razinu koju je dosegnuo   vanbudžetskih fondova te razvojnih kre-
          u vrijeme velike ekonomske depresije (u   dita za izgradnju infrastrukture, posebno
          tridesetim) i približava se razini na kojoj   mreže autocesta. Potonji su predstavljali   zakon kojim se teret otplate jako naraslih
          je bio nakon Drugog svjetskog rata. Au-  manje od trećine, a to je zaduženje bra-  rata zbog rasta tečaja franka u odnosu na
          tor izvještaja Viktor Gaspar zaključuje   njeno argumentom o produktivnom za-  euro raspodjeljuje na banke, dužnike i
          da su javne finansije imale tešku godinu   duživanju koje nije opterećenje jer se tro-  državu, što je bankama smanjilo dobiti.
          i da nastaje “nova stvarnost”. I upozora-  ši za stvaranje nove vrijednosti i prihoda   Smatra se čak da je bankarska zajednica
          va na rizike posvuda. Zbog pada cijena   kojima se dug uredno servisira i otplaću-  jedva čekala da se u Hrvatskoj promijeni
          nafte, iako su se one stabilizirale, zemlje   je. Aktualna Vlada Hrvatske zapravo želi   vlast kako bi dobila naklonjeniju admi-
          izvoznice, zbog ozbiljnog pada prihoda,   stabilizirati i postepeno smanjivati udio   nistraciju koja će imati razumijevanja za
          sve se više zadužuju, pa bi u idućih pet   javnog duga na 80 posto BDP-a do 2019.   bankarske muke. Sam Orešković otputo-
          godina zaduženost proizvođača nafte   godine prodajom imovine domaćim ula-  vao je i prije potvrde mandata u Saboru
          u Jugozapadnoj Aziji i Magrebu treba-  gačima u državne obveznice (mirovin-  u Austriju i razgovarao s nekim banka-
          la porasti za čak 2.000 milijardi dolara.   skim fondovima, uglavnom), čime će se   rima, sve pod velom tajne, u organizaciji
          U Japanu bi javni dug trebao ove godi-  povećati prihodi budžeta, s dobivenim   UniCredit banke i prisustvo guvernera
          ne doseći 250 posto BDP-a, u Italiji 133   boljim kreditnim rejtingom zaduživati   Hrvatske narodne banke, pa dio javnosti
          posto, a u SAD-u 107 posto. Analitičare   pod povoljnijim uvjetima na jeftinom   smatra kako je on tada i dao neka obe-
          zabrinjava takav rast javnog duga, ali,   EU tržištu (eskontna stopa ECB-a blizu   ćanja o promjeni kursa prema bankar-
          zbog strukture tih ekonomija, smatraju   je nule), a istovremeno izdavati jače do-  skim zahtjevima. Banke su već počele
          da je on podnošljiv iako je kriterij EU,   maće obveznice i time smanjivati rashode   ugrađivati klauzule u nove ugovore koji
          posebno za konvergenciju i pristupanje   zbog niže kamate. No, zbog nepovjerenja   dužnike obavezuju na podnošenje rizika
          monetarnoj uniji, maksimalno 60 posto   u stabilnost i ozbiljnost Vlade, kreditni   budućih finansijskih opterećenja koja
          BDP-a, što se u ovim okolnostima čini   rejtinzi i dalje se snižavaju.   propiše država, poput poreza na aktivu
          nemogućom misijom. Kako je struktura   Na kreditni rejting djeluje i ukupna   banaka, bez uvida kakva ta opterećenja
          ekonomije Hrvatske slabo proizvodna i   zaduženost, dakle, i privrede i građana,   mogu biti i koliko će utjecati na otplat-
          nedinamična, sposobnost vraćanja duga,   a zbog slučaja kredita vezanih na tečaj   ni plan. Pri tomu, to prolazi bez reakci-
          odnosno većeg rasta BDP-a, iako je s 87   švicarskog franka, zaduženost je tako-  je Hrvatske narodne banke, koja i dalje
          posto bitno manja od nekih razvijenih   đer rasla. Milanovićeva Vlada donijela je   vodi brigu samo o “makroekonomskoj
                                                                               stabilnosti”, odnosno intervenira kup-
          Milanovićeva Vlada donijela je zakon kojim se teret otplate          njom ili prodajom deviza i kuna kako
          jako naraslih rata zbog rasta tečaja franka u odnosu na euro         bi branila tečaj. Banke su dvadesetak go-
                                                                               dina zloupotrebljavale instrumente koje
          raspodjeljuje na banke, dužnike i državu, što je bankama             su mogle koristiti kako bi maksimalno
          smanjilo dobiti. Smatra se čak da je bankarska zajednica             ostvarile dodatnu zaradu preko leđa kli-
          jedva čekala da se u Hrvatskoj promijeni vlast kako bi dobila        jenata kakvu ne mogu u svojim matičnim
                                                                               državama Zapadne Evrope. Karamarko
          naklonjeniju administraciju koja će imati razumijevanja za           je nekoliko puta ponovio kako će banke
          bankarske muke. Sam je Orešković i prije potvrde mandata u           na koncu dobiti odštete jer će Ustavni
          Saboru otputovao u Austriju i razgovarao s nekim bankarima,          sud odlučiti u njihovu korist. Riječ je o
          sve pod velom tajne, u organizaciji UniCredit banke i prisustvo      oko milijardu kuna. Te su banke izdale
                                                                               70 milijardi kuna kredita tvrtkama bez
          guvernera Hrvatske narodne banke                                     zaposlenih koje nose najveći dio dugo-
                                                                               va privrede i idu u predstečajne nagodbe



         46  2/6/2016 STAV
   41   42   43   44   45   46   47   48   49   50   51