Page 47 - STAV 65 02.06.2016
P. 47

Prema podacima Ministarstva uprave, u Republici Hrvatskoj
                                            ustrojeno je ukupno 555 jedinica lokalne samouprave, 428
                                            općina i 127 gradova (sic!) te 20 jedinica regionalne samouprave,
                                            odnosno županija. Grad Zagreb, kao glavni grad, ima poseban
                                            status grada i županije. Ključna reforma radikalna je reforma
                                            lokalne i regionalne samouprave. To ne žele ni HDZ ni SDP


                                            u četirima ključnim područjima, slomiti   ŽUPANIJE POTREBNE SVIMA
                                            javni dug već ove godine i ubrzati rast.   Ukida se 12 agencija, uglavnom pripa-
                                            Naveo je kako su ključna područja u koji-  janjem drugima ili ministarstvima. Taj je
                                            ma su predviđene reformske mjere javni   proces već započela Milanovićeva Vlada
                                            dug, poslovna klima, uprava i pravosuđe   i ukinula na sličan način 11 od 58 agen-
                                            te obrazovanje. Cilj je reformi stopu ra-  cija. Ostalo se ne ukida, gradovi, općine,
                                            sta BDP-a s lanjskih 1,6 posto povećati   županije. Niko to ne želi jer je to stranački
                                            na 2,3 posto u 2018. godini, uz istodob-  aparat za glasanje i skrb o partijskim za-
                                            no smanjenje javnog duga s gotovo 87   služnicima, njihovo zapošljavanje. Komi-
                                            posto na manje od 83 posto te pad stope   sija to i nije eksplicite tražila jer je riječ o
                                            nezaposlenosti s više od 16 na 13 posto.   suverenom unutrašnjem pitanju.
                                            Drugi cilj jeste povećanje rasta BDP-a.   Prema podacima Ministarstva uprave,
                                            Jedna od prvih mjera jeste smanjenje   u Republici Hrvatskoj ustrojeno je ukupno
                                            javnog duga za 100 do 200 miliona eura,   555 jedinica lokalne samouprave, 428 op-
                                            kroz privatizaciju javnih tvrtki u kojoj   ćina i 127 gradova (sic!) te 20 jedinica re-
          kojima se država odriče svojih potraži-  bi sudjelovali mirovinski fondovi. Kazao   gionalne samouprave, odnosno županija.
          vanja, prema modelu Milanovićeve Vla-  je da su fondovi koji već imaju udjele u   Grad Zagreb, kao glavni grad, ima poseban
          de. Neke su tvrtke političkim odlukama   nekim državnim tvrtkama iskazali inte-  status grada i županije. Ključna reforma
          brisane iz registra Suda. Država i lokal-  res za povećanje svojih udjela. Ministar   radikalna je reforma lokalne i regionalne
          ne jedinice zadužuju se kod istih banaka   finansija predstavio je Plan konvergen-  samouprave. To ne žele ni HDZ ni SDP.
          koje, između ostaloga, i drže mirovinske   cije, koji predviđa dva posto rasta ove   Ustroj lokalne samouprave treba određe-
          fondove koji bi trebali otkupljivati dr-  godine uz blagu inflaciju, sa smanjenjem   ne kriterije, no regionalna treba 5 regija,
          žavnu imovinu i obveznice. Riječ je o   udjela javnog duga u BDP-u kao osnov-  ekonomski opravdanih zbog geografskih
          začaranom krugu.                  nim rizikom. Već 2018. godine uvest će   karakteristika, načina stjecanja bogatstva
            U proceduri prekomjernog deficita   se porez na nekretnine i to za više od   (poljoprivreda, turizam, industrija i sl.).
          Evropska komisija tražila je donošenje   jedne kuće. Smanjit će se broj agenci-  Samo su četiri županije ekonomski oprav-
          Zakona o fiskalnoj odgovornosti te jača-  ja te strukturne reforme u obrazovanju,   dane, odnosno samodostatne, iako je za to
          nje sposobnosti i uloge Državnog ureda za   iako premijer nije naveo kako, koliko i   kriva i centralizacija poreznih prihoda koju
          reviziju, uvođenje poreza na nekretnine,   kada. Govoreći o reformi javne uprave,   je uvela Milanovićeva Vlada.
          destimuliranje prijevremenog umirovlje-  Orešković je rekao da će se racionalizira-  Evropska komisija ocijenila je da je
          nja, povećanjem penalizacije ranog odla-  ti poslovanje, uvesti stimulativne mjere   njezin reformski program u velikoj mjeri
          ska u mirovinu smanjenjem mirovine. U   i penali za nerad. Izvršit će se spajanje   ambiciozan te da bi, pod uvjetom da ostva-
          posljednjem je izvještaju EK ocijenila da   gruntovnice i katastra u jednu instituciju   ri trajnu korekciju prekomjernog deficita
          Hrvatska u tom području nije postigla do-  te ukidanje nameta. Planira se milijarda   ove godine, sljedeće godine mogla prijeći
          voljan napredak. Također, Komisija pre-  eura ulaganja u industriju. Bit će done-  iz korektivnog u preventivni dio postup-
          poručuje usklađivanje plaća s produktiv-  sen i novi zakon o poreznim olakšicama   ka prekomjernog deficita, čemu se nadao
          nošću i makroekonomskim uvjetima, kao   kao i pojednostavljenje postupaka javne   i premijer Orešković. Načelno, riječ je o
          i snažnije poticanje nezaposlenih i neak-  nabave. U socijalnom sistemu uvest će   zelenom svjetlu Hrvatskoj, uz nešto preci-
          tivnih osoba na prihvaćanje plaćenih po-  se imovinski cenzus, što najsiromašniji   znije ponavljanje uputa koje su prethodi-
          slova. Kada je o lokalnoj upravi riječ, a to   neće osjetiti. Kako je sadašnji mirovin-  le izradi Nacionalnog programa, posebno
          je gorući problem reforme, preporučuje se   ski sistem međugeneracijske solidarno-  kada je riječ o postupcima pred privred-
          smanjenje preklapanja i fragmentiranosti   sti neodrživ, već 2028. godine uvodi se   nim sudovima. Orešković u ovom trenut-
          između tijela na središnjoj i lokalnoj razi-  kasniji odlazak u redovnu mirovinu sa   ku ima razloga za olakšanje jer je postigao,
          ni uvođenjem novog modela za raspodje-  67 godina i izjednačavanje muškaraca i   iako ne potpuno u skladu s optimističnim
          lu nadležnosti i racionalizacijom agenci-  žena u tom pogledu, a penalizira se rani-  očekivanjima, najvažniji ovogodišnji cilj
          ja. Naravno, traži se i ubrzanje postupka   ji odlazak u mirovinu, prije navršene 64   finansijske politike.
          uvrštenja manjinskih paketa javnih trgo-  godine. Jedan od gorućih problema jeste   Komisija je potvrdila da Hrvatska s
          vačkih društava na burzu i privatizacija   negativan demografski rast koji utječe na   Po rtugalom ima prekomjerne makroe-
          te znatno smanjenje parafiskalnih nameta   održivost i zdravstvenog i mirovinskog   konomske neravnoteže, ali ističe da je
          i uklanjanje prekomjernih prepreka pru-  sistema. Orešković smatra da će, ako se   nivo ambicija u nacionalnim programi-
          žateljima usluga.                 ove mjere ne ostvare, rast biti manji od 1   ma  reformi obiju zemalja u velikoj mjeri
                                            posto. Vrlo neprecizno jer nije rekao na   odgovarajući i da potvrđuje njihovu na-
          PROGRAM PO UPUTAMA                koji se period primjene mjera to odnosi   mjeru da korigiraju prekomjerne nerav-
            Orešković je, predstavljajući pro-  jer se neke mjere provode tek za 12 go-  noteže. Obje zemlje pozivaju se da prove-
          gram, rekao da je cilj Nacionalnog pro-  dina, a povećanje rasta BDP-a predviđa    du svoje reformske programe “temeljito
          grama reformi, kroz 61 reformsku mjeru   se već ove godine.          i na vrijeme”.                 n


                                                                                                    STAV 2/6/2016  47
   42   43   44   45   46   47   48   49   50   51   52