Page 62 - STAV 65 02.06.2016
P. 62
DRUŠTVO
Sedamdeset godina od osnivanja “Krajine”
NOVINE KAO
PONORNICA
“Krajina” se neprekidno borila za prostor i opstanak. Nekoliko je
puta prestajala izlaziti. Njeno najteže vrijeme bilo je ono predratno,
kada se početkom 1992. godine potpuno ugasila, a njeni novinari
otišli različitim putevima. Oni preostali ponovno su je pokrenuli
u ratu. Izlazila je povremeno, kada bi se našlo papira za štampu
Piše: Haris SULJADŽIĆ
ontinuitet novinarstva u Cazinskoj na kojem je ona postala bitno obilježje
krajini i Unsko-sanskom kantonu ovih prostora i istinski svjedok vremena.
moguće je pratiti od daleke 1946.
Kgodine, kada je 27. jula iz štampe PRVI UREDNIK BIO ENVER REDŽIĆ
izišao prvi broj regionalnih novina Kra- U uvodniku prvog broja, pod naslo-
jina. Poslije Drugog svjetskog rata poče- vom Povodom izlaska Krajine, njen glav-
la je obnova u porušenom Bihaću i nje- ni urednik Enver Redžić (kasnije poznati
govom okrugu, kojoj je trebala pomoći i historičar i akademik) objasnio je razloge
bolja informiranost javnosti. U takvim pokretanja. Potreba za ovakvom novinom,
okolnostima nastala je Krajina, kojoj je, po njegovim riječima, ležala je i u činjeni-
kažu mnogi, drugo ime “ponornica”. Ne- ci da je ovaj kraj bio premalo zastupljen u
prekidno se borila za prostor i opstanak. štampi, a da je tome, uglavnom, bio razlog
Nekoliko je puta prestajala izlaziti. Nje- što je mali broj ljudi uopće pisao i slao
no najteže vrijeme bilo je ono predratno, vijesti. Osim toga, kazao je u uvodniku,
kada se početkom 1992. godine potpuno sve i da su ljudi svakodnevno slali vijesti
ugasila, a njeni novinari otišli različitim u Sarajevo, opet bi postojala potreba za
putevima. Oni preostali ponovno su je novinama koja će sveobuhvatnije pratiti Prvi broj “Krajine” iz 1946. godine
pokrenuli u ratu. Izlazila je povremeno, lokalne događaje.
kada bi se našlo papira za štampu. Prvih “Novine nisu inicirali ni uređivali tokove. U početku je izlazila dvomjeseč-
šest brojeva objavljeno je pod imenom novinari, pa se može reći da je Krajina no. Rad je bio diktiran političkim intere-
Bosna, a ostatak, do posljednjeg 42. bro- predstavljala ‘osnovnu školu’ obrazova- sima pa je Krajina pretežno distribuirana
ja kao Slobodna Bosna. nja bihaćkih novinara. Prvi profesionalni u organizaciji Narodnog fronta i slabo se
Prestankom rata 1995. godine i uspo- novinar, upućen u Bihać iz Sarajeva, koji prodavala. Bila je na budžetu Općine Bi-
stavom Unsko-sanskog kantona pokre- će postati glavni urednik bio je Ahmet hać, a finansijski su je pomagale i ostale
nut je novi kantonalni list pod imenom Hromadžić, u svijetu poznati dječiji pi- općine tadašnjeg okruga (Bosanska Kru-
Unsko-sanske novine. Sa željom da se na- sac, veoma zaslužan za afirmaciju Krajine pa, Bosanski Petrovac, Bosansko Grahovo,
glasi kontinuitet, u naziv je 2002. godine u prvoj etapi njenog izlaženja”, napisao Cazin, Drvar i Velika Kladuša). Nakon
dodano i staro ime lista čiju su tradiciju je Enver Redžić 2006. godine u povodu izvjesnog vremena, postala je sedmični
baštinili te su tako nastale Unsko-sanske šezdeset godina od pokretanja Krajine. list s težnjom da se samofinansira putem
novine Krajina. Tako je pređen sedam de- Zamišljena je bila kao novine koje prodaje, što joj je s vremenom donijelo
cenija dugački put od Krajine do Krajine, će pratiti društvene, političke i kulturne i stalnu čitalačku publiku. Često je na
62 2/6/2016 STAV