Page 64 - STAV 65 02.06.2016

DRUŠTVO

Husein Hadžić, viši Davor Midžić, muzejski
arhivist Arhiva USK dokumentarist, Muzej USK

koji nam se javljaju s dobrim pričama i GDJE SE ČUVA “KRAJINA” Bihaću piše da se u Odjeljenju za serijske
kojima rado ustupamo prostor. Novine su Budući da u formalno-pravnom smi- publikacije može naći i dnevna štampa,
tu i da opismenjavaju, sve prolazi lektore, slu današnje Unsko-sanske novine Kraji- među kojom je navedena i Krajina, u stvar-
što s internetskim portalima najčešće nije na nisu nasljednici nekadašnje Krajine, nosti i nije baš tako: “Prije dvije godine
slučaj. Prije rata bilo je teže i zbog finan- ne polažu prava ni na njenu imovinu. U preuzela sam Zavičajnu zbirku. Odmah
siranja. Sada nam je lakše zahvaljujući današnjoj redakciji ne postoji ni arhiva sam u nju prebacila one brojeve Krajine
kantonalnoj razini vlasti koja se o nama prijeratnih brojeva. Nekadašnja arhi- koje smo otprije imali. Imamo brojeve
stara”, objasnio je Hrnjica. va opustošena je i tek je u fragmentima iz osamdesetih i nešto malo iz ranijih
Sanela Pašagić, sadašnja glavna i od- po privatnim kolekcijama, dok je veliki godina. Za Krajinu se, posebno posljed-
govorna urednica, karijeru je izgradila broj starih brojeva iz redakcije i ratom njih godina, zanimaju naučnici, studenti
upravo u Krajini. Kaže da je poslije rata, uništen. Iako su stranice Krajine prava i kulturni radnici. Tragaju za različitim
kada su pokrenute Unsko-sanske novine, riznica i početna stanica u proučavanju informacijama. Nažalost, nemamo nigdje
bilo vrlo malo profesionalnih novinara. svih dešavanja u Cazinskoj krajini za pe- popis serijskih publikacija pohranjenih u
Baš kao i u vrijeme kada je Enver Redžić riod od 1946. godine, do njenih broje- biblioteci prije rata jer je kompletnu or-
pokretao Krajinu. “Ljudi poput Safeta va potencijalni lokalni istraživači teško ganizaciju promijenio rat. Moguće je da
Hrnjice i Mehmedalije Zulića održali su dolaze. U Arhivu Unsko-sanskog kanto- dio tih publikacija nije ni preživio rat.
kontinuitet i prenijeli nam svoje iskustvo. na kažu da nemaju ni jednog primjerka. Krajina je vezana za ovaj prostor i Zavi-
Krajina je uspjela zadržati svoju čitalač- Husein Hadžić, viši arhivist, navodi da čajna zbirka mora imati njene brojeve.
ku publiku i očuvati kulturu čitanja na je Arhiv u Bihaću formiran vrlo kasno Planiramo kontaktirati lokalne istraži-
ovom prostoru. Ona je i korektor druš- i da nikad nisu ni dobijali periodiku. U vače i kolekcionare kako bismo napravili
tvenih zbivanja bez obzira na sve poteš- posljednje vrijeme, ističe, počeli su pri- popis svega što posjeduju, a da, zatim, u
koće koje su je pratile”, kazala je Pašagić. kupljati ratne novine koje nakon digi- saradnji s njima, digitaliziramo brojeve
I ona i Hrnjica zaključuju da Un- taliziranja vraćaju njihovim vlasnicima. koje mi trenutno nemamo”, pojašnjava
sko-sanske novine Krajina imaju svoju bu- U vezi s Krajinom još nisu ništa podu- bibliotekarka Dženita Halilagić. Sve što
dućnost. Iako je preduzeće znalo biti u ve- zimali, a sve zainteresirane upućuju u bude digitalizirano vraćat će se uredno
likim dugovima, ističu da trenutno dvije kantonalnu biblioteku. vlasnicima.
trećine godišnjih prihoda zarade sami, a Iako na zvaničnoj internetskoj stranici Iz Kantonalne i univerzitetske bi-
ostatak iz granta kantonalnog budžeta. Kantonalne i univerzitetske biblioteke u blioteke kažu da u vezi s pribavljanjem
nedostajućih brojeva Krajine još nisu
poduzimali zajedničke korake s Muze-
“Novine nisu inicirali ni uređivali novinari, pa se može reći jom Unsko-sanskog kantona. Od njih
da je Krajina predstavljala ‘osnovnu školu’ obrazovanja su, kažu, čuli da imaju Krajinu, ali da im
bihaćkih novinara. Prvi profesionalni novinar, upućen u stoji nesređena u depoima. Davor Midžić,
muzejski dokumentarist, potvrđuje da se
Bihać iz Sarajeva, koji će postati glavni urednik bio je prijeratni brojevi Krajine nalaze u depoi-
Ahmet Hromadžić, u svijetu poznati dječiji pisac, veoma ma Muzeja Unsko-sanskog kantona i da
su pristupačni javnosti. Međutim, u pro-
zaslužan za afirmaciju ‘Krajine’ u prvoj etapi njenog storijama Muzeja za rad i uvid izloženi su
izlaženja”, napisao je Enver Redžić 2006. godine u samo poslijeratni brojevi. Bilo kako bilo,
povodu šezdeset godina od pokretanja “Krajine” Krajina, čini se, ipak postoji (sređena ili
nesređena) na jednom mjestu – u Muze-
ju Unsko-sanskog kantona. n

64 2/6/2016 STAV