Page 41 - STAV broj 408 - 409
P. 41

Kakanj, april 1995: Predsjednik Alija Izetbegović s  Goražde, 14. 5. 1994: Slijeva: Omar Stambolić, Unproforac, Hasan Muratović,
 komadantima Srebrenice i Žepe                djelimično zaklonjen, Amor Mašović, okrenut leđima, Šefko Hodžić kao
 (Iz albuma Ramiza Bećirovića)                Nedžad Branković, Rijad Raščić, neki Unproforac (Snimio: Omer Mušović)

          O SLOBODI                            O slobodi, bilježi Hodžić, predsjed-  netrpeljivosti mi suprotstavljamo demo-
            Hodžić svjedoči u januaru i u februa-  nik Izetbegović govorio je i prvog mar-  kratiju i toleranciju. Kad to geslo ispiše-
          ru 1995. godine i raspravi između člano-  ta 1995. godine na Svečanoj akademiji   mo na svim našim zastavama, onda treba
          va Predsjedništva Bosne i Hercegovine   u sarajevskom Domu policije. “Mi smo   da tome postojano težimo, korigujući sva-
          o tome kako je vjera “zavadila” članove   se našli na istorijskom raskršću: pognuti   kodnevno svoj put i neumorno ispravlja-
          Predsjedništva.                   glavu i ostati u krnjoj Jugoslaviji, tačnije,   jući svakodnevne nepravde... Ne činimo
            Naime, pet članova Predsjedništva,   u velikoj Srbiji ili ispraviti se i krenuti u   to zbog njih, njima ništa ne dugujemo.
          Nijaz Duraković, Tatjana Ljuić-Mijato-  pravcu slobode, sa svim rizicima koje je   Činimo to zbog sebe. Braneći ovaj prin-
          vić, Ivo Komšić, Stjepan Kljuić i Mirko   takav izbor nosio. Odlučili smo se za ovo   cip, koji civilizaciju čini mogućom, mi
          Pejanović, izdali su saopćenje u kojem se   drugo. Kažem odlučili iako nisam sigu-  ćemo biti svaki dan sve jači i spasit ćemo
          ograđuju od uvođenja religije u Armiju.   ran da je to prava riječ. Izbora, ustvari,   i sačuvat ćemo Bosnu.”
          Između ostalog, naglašavaju kako, “ukoli-  nije ni bilo. Sve je bilo odlučeno karakte-  Hodžić donosi i zanimljiv isječak iz
          ko želimo Bosnu i Hercegovinu izgraditi   rom ovog naroda, sve je teklo neumitno,   razgovora s Ismetom Kasumagićem o Aliji
          kao multikulturalno društvo i kao mul-  kao u nekoj antičkoj drami. Svoju slobo-  Izetbegoviću. Pitao ga je da li Izetbegović
          tinacionalnu građansku državu, moramo   du mi nismo mogli upotrijebiti na drugi   zna istinu o mnogim stvarima te što mu i
          sačuvati i takav karakter naše vojske”, koja   način. Slobodni ljudi su, ustvari, robovi   on neke stvari ne kaže. “Ma on zna da ja
          će “samo takva” biti u stanju da spriječi   slobode”, kazao je, dodajući: “Naš cilj je   ne lažem”, odgovorio mu ja Kasumagić.
          sve buduće genocide i agresije te zaštiti-  Bosna slobodnih ljudi, Bosna u kojoj će   “Ali on je nepovjerljiv. On hoće da zna, kao
          ti bošnjački narod kako i druge narode i   se poštovati čovjek i njegova prava... Kon-  u onom lancu hadisa, ko je meni rekao, a
          državljane Bosne i Hercegovine.   ceptu jednonacionalnih, jednovjerskih,   ko je rekao ovom što je meni rekao i tako
            Hodžić zaključuje kako je to atak na   jednostranačkih paradržava, to kažem u   redom. Među tih pet-šest ‘kazivača’, ako
          Izetbegovića i Ejupa Ganića, koji dan ka-  množini, mi suprotstavljamo naš koncept   se nađe jedan lažac, on ne vjeruje. A sad
          snije odgovaraju svojim kolegama, tvrdeći   slobodne i demokratske Bosne. Mržnji i   i nema vremena da provjerava.”
          kako je religija privatna stvar i da svako slo-
          bodno može da je ispoljava. Pišu da njiho-
          va izjava počiva na zamjeni teza, ne radi se
          o ideologizaciji i instrumentalizaciji nego
          o manifestovanju vjere, a manifestovanje
          vjere bit će slobodno svugdje pa i u vojsci.
            “Jedinice”, pišu dalje oni, “na koje
          potpisnici ciljaju odbranile su, ponekad
          uz ogromne žrtve i lišavanja, mnoga sela
          i gradove, spasili narod od genocida. A
          nigdje nisu izvršile genocid. Uostalom,
          njihov uzvik da je samo Bog velik izvor
          je njihove hrabrosti i snaga da se suoče sa
          opasnostima kakve ova duga i teška borba
          nosi. Ne znamo zašto bi ove i slične po-
          ruke mogle nekome smetati ako su cilje-
          vi borbe jasni i nesporni. Podsjećamo da
          je jedan od ciljeva agresora upravo bilo
          uništenje vjere kao osnove identiteta i du-
          hovnog oslonca bošnjačkog naroda koji se   Proskok, juli 1995: Predsjednik Alija Izetbegović i Edhem Bičakčić sa generalima
          našao na meti.”                    Vahidom Karavelićem i Mehmedom Alagićem prate bitku (Foto: Armijski press)



                                                                                                   STAV 30/12/2022 41
   36   37   38   39   40   41   42   43   44   45   46