Page 68 - STAV broj 408 - 409

DRUŠTVO

šaljući ga u razne sanatorije i podvrgavajući Ona mu određuju u glavnom i kvalifika- Džabić je i svojim diskusijama i autori-
ga najskupljim operacijama. ciju. Mudahana (lackanje) ne dolikuje ni- tetom dao značajnog obola i na izvanrednoj
O stepenu stečenog znanja Omera ef. Dža- kom, a najmanje jednom islamskom muf- glavnoj skupštini novoosnovanog Udruženja
bića, iako je formalno završio samo Roznamed- tiji. I dosad su Džabići obnašali te časti i zemljoposjednika za Bosnu i Hercegovinu 13.
žijinu medresu, jasan zaključak možemo izvesti držali se na visini, koju iziskuje taj položaj. marta 1920. godine. Na toj skupštini je kon-
iz vijesti da se prilikom posjete Mostaru šejha Nepomično su stajali uz islamske propise i statovano da je do sada u Beograd išlo toliko
Emira Arslana 1932. godine obratio na arap- nijesu dopuštali, da ih se razvodnjava la- deputacija, predalo se toliko peticija, predstav-
skom jeziku, dok se tadašnji gradonačelnik, a ičkim nazorima.” ki i memoranduma, ali ni jedno od svega
kasniji reisul-ulema Ibrahim ef. Fejić obratio Na zasjedanju predsjedništva Vakuf- toga nije dobilo nikakvo rješenje. Istaknuto je
na bosanskom jeziku. Na brojnim rukopisima sko-mearifskog sabora Bosne i Hercegovine tom prilikom da su najnovijim dvjema ured-
Karađoz-begove biblioteke Džabić je pravio 1930. godine Omer ef. Džabić izabran je za bama, o otimanju i zadnjeg komada slobod-
zabilješke na arapskom jeziku, što znači da ih zamjenika Upravnog odbora. S njim je pored nog posjeda i o zabrani uživanja slobodnih
je samostalno čitao i studiozno analizirao, a ra- ostalih u tom tijelu bio i Mujaga Merhemić. šuma, vlasti oduzele bh. zemljoposjednicima
dilo se o iznimno vrijednim djelima klasičnih Omer ef. Džabić se spominjao i kao ozbiljan i zadnju nadu u svoj ma i najkukavniji
islamskih autoriteta. Za njega se u izvorima kandidat za naiba reisul-uleme poslije umi- opstanak, za to se sazvala ova skupština da
kaže da je bio kavi-hafiz. Prema nekim mi- rovljenja reisa Maglajlića. Muftija Džabić je zaključi kakve korake da poduzmu u od-
šljenjima, kavi-hafizima nazivani su oni koji kao član Vakufsko-mearifskog vijeća 1933. brani svojih prava. Nakon živahne debate, u
su klanjali teraviju hatmom. Nije isključeno godine bio jedan od najizrazitijih zagovor- kojoj je sudjelovalo više članova, a naročito
da je Džabić ovaj epitet ponio i zbog učenja nika za smjenu direktora vakufa Šerifa Ar- Akif ef. Biserović iz Sarajeva, Miralem-beg
mukabele. U svakom slučaju, da bi ga tako na- nautovića. Povod za smjenu bila je Šerifova Begović iz Dervente, Husaga Ćišić iz Mosta-
zvali, on je pred većom skupinom vjernika i izjava na neslužbenom sastanku da je Sveti ra i Mehmed ef. Đukić, Husein ef. Mašić, S.
alima Kur’an učio napamet. U našoj periodici Sava sličan Muhamedu, a. s., na što je burno A. Filipović iz Sarajeva, zaključuje se da se
nailazimo tekstove koji ga oslovljavaju hafi- reagirala muslimanska javnost. Navodno je izradi jedan memorandum s glavnim mini-
zom još 1908, dok će Ahmed Mehmedović u
dokumentima pronaći da mu je idžazetnamu Na poziciji mostarskog muftije bio je od 1929. do 1936. godine.
izdao Muhamed-efendija Kurt 1913. godine.
Rješenje o penzionisanju Omera ef. Džabića uslijedilo je nakon
SLUŽBA donošenja nove uredbe o Islamskoj zajednici u Kraljevini Jugoslaviji.
Od 1905. do 1920. godine Omer ef. Dža-
bić bio je imam i hatib Karađoz-begove dža- Svi članovi Ulema-medžlisa stavljeni su na raspoloženje ministru
mije. Već 1906. Džabić je u svojstvu imama pravde. Muftija mostarski hfz. Omer ef. Džabić primio je rješenje o
ove džamije u njenoj avliji na velikom skupu
proučio dovu za zdravlje, sreću i napredak penzionisanju a da mu nije bilo poznato kakav je njegov dalji status.
sultana Gazi Abdul Hamida. Džamija je bila
dupkom puna vjernih muslimana. Džabić je Arnautović zagovarao i seljenje u Aziju. Ar- malnim i da se taj novi memorandum odnese
1910. godine bio potpisnik protestne note za nautović je negirao te tvrdnje, no na kraju je novoj Vladi u Beogradu, od 10 lica sastavljena
kandidaturu za izbor reisul-uleme Hilmije ef. podnio ostavku i penzionisan je. Uoči počet- od predstavnika svih okružja. Na toj sjedni-
Hatibovića, šerijatskog suca iz Sarajeva, o čemu ka Drugog svjetskog rata Islamska zajednica ci u centralni odbor Udruženja, umjesto pre-
je razmišljala Izborna kurija Ulema-medžlisa. je 30. maja 1940. namjeravala u svojoj struk- minulog Mehmeda ef. Šarića iz Stoca, iza-
U protestu su izložili da Hatibović nema turi, s obzirom na to da su muftijstva ukinu- bran je Husaga Ćišić. Husagin rad o agrarnoj
kvalifikacija za reisul-ulemu jer nema višeg ta, organizirati nivo glavnih imamata. Na toj reformi, poznat našoj historiografiji, plod je
obrazovanja u vjerskim znanostima, pošto, poziciji Mostarci su jedino vidjeli muftiju u rada u ovom udruženju i saradnje s hafizom
osim kadijske škole u mektebi-nuvabu u penziji Omera ef. Džabića. Na poziciji mostar- Omerom ef. Džabićem.
Sarajevu, nikakve više škole nije svršio niti skog muftije bio je od 1929. do 1936. godine. Omer ef. Džabić je bio jedna od onih lič-
je izvan Bosne i Hercegovine više obrazo- Rješenje o penzionisanju Omera ef. Džabića nosti bez koje se rasprave o agrarnoj reformi
vanje uživao. Dalje su naveli da ne vlada u uslijedilo je nakon donošenja nove uredbe o i oduzimanju vlasništva od zemljoposjednika
dovoljnoj mjeri arapskim jezikom da bi se Islamskoj zajednici u Kraljevini Jugoslaviji. nisu dešavale, posebno u Mostaru prilikom
mogao svestrano vjerskim znanostima ba- Svi članovi Ulema-medžlisa stavljeni su na ras- posjete vladinih predstavnika. Njegovo je
viti, niti se naučnim radom u islamskome položenje ministru pravde. Muftija mostarski ime korišteno i u propagandne svrhe kako
svijetu istaći. Istakli su da nije marljivo vršio hfz. Omer ef. Džabić primio je rješenje o pen- bi što više zaokupilo pažnju domaće javno-
vjerske obrede, što je jedan od najvažnijih zionisanju a da mu nije bilo poznato kako će sti. Džabić je uz najbliže saradnike osmišlja-
uvjeta i potrebnih dokaza njegove pobožnosti. se dalje tretirati i kakav je njegov dalji status. vao strategiju borbe protiv agrarne reforme,
Džabićevu dosljednost, učenost i kompe- pisao službene akte i bio jedan od članova
tentnost donosi tuzlanski Hikmet, koji ga je AKTIVNOSTI U ODBORIMA delegacija Bošnjaka koje su po ovom pitanju
povodom imenovanja na mjesto muftije oka- ZEMLJOPOSJEDNIČKOG UDRUŽENJA išle u Beograd.
rakterisao kao osobu koja je obdarena potreb- U prvim godinama Kraljevine Jugoslavije On se ovom problematikom bavio krajnje
nim vrlinama. “To je zvanje po svojoj tituli muslimanski zemljoposjednici su se suočili s posvećeno i u kontinuitetu, bez obzira na ko-
golemo, a po dužnosti teško i odgovorno. problemom agrarnih reformi. Muftija Džabić joj se funkciji nalazio, i kao imam, kao muftija
Ono je po svojoj suštini samostalno. Di- je učestvovao i u pokušaju da se preduprijede penzioner, a sporovi o oduzetoj zemlji Omera
rektiva, smjer, pravac i putokaz su mu samo strašne posljedice i na nivou Bosne i Hercego- ef. Džabića otegli su se i nakon Drugog svjet-
islamski šeriatski propisi, koje treba slije- vine u tom smislu imao je važnu ulogu. Dža- skog rata. Na adresu Vakufskog povjerenstva
diti, a nipošto natezati i navlačiti. Što se bić je izabran u uži odbor Zemljoposjednič- u Mostaru 12. 10. 1956. godine stigao je dopis
nateže i navlači, ono puca i postaje samo kog udruženja. Bio je i u radnoj grupu koja je Sekretarijata za opštu upravu Narodnog odbora
jedna gola krparija, koja ne vrijedi ni pre- radila na pisanju memoranduma i rezolucije, opštine Mostar u postupku agrarnog zahtjeva
bijenog boba. Djela su ogledalo čovjeka. što je kasnije dostavljeno u Beograd. Osmana (Salih) Kuke iz Mostara radi dodjele

68 30/12/2022 STAV