Page 32 - STAV broj 225

POLITIKA

i Momir Bulatović, prema izjavama za
CIN-CG, ne smatraju sebe odgovornim
za zločine iz devedesetih, već zaslužnim
za njihovo suzbijanje. Dok Ðukanović
potencira da su ti zločini “orkestrirani
iz krugova odanih vojnom i političkom
vrhu tadašnje zajedničke države”, Bula-
tović ističe da je upravo on zaustavio de-
portacije kada je za njih saznao.

ODRICANJE ODGOVORNOSTI
Bulatović je u razgovoru za CIN-CG
dodao i da tu depešu nije potpisao Pavle
Bulatović, već čovjek “iz sadašnjeg vrha
policije”, ne želeći da kaže o kome je ri-
ječ. Rekao je da je sudu dao na uvid doku-
ment iz koga se vidi da je spisak potpisao
taj drugi čovjek, te da je dokaz nađen u
Rožajama i bio proglašen tajnim. On nije Crne Gore za potpuni otklon od destruk- svoje antifašističke i multietničke temelje.
pokazao dokument koji se ne spominje ni tivne politike, u šta se izrodila početno Na tome ne stajemo jer Specijalno državno
u obrazloženju presude, navodeći da mu proklamovana ideja očuvanja tadašnje tužilaštvo u radu ima četiri predmeta za
je “u Beogradu”. “Taj zločin se desio 27. zajednice. Podsjećam i da je Crna Gora koja se sumnja da su počinioci državljani
maja, istog dana kada je donesena odlu- tih godina primila sve izbjeglice s pro- Crne Gore i tim povodom se ostvaruje i
ka da mi ne primjenjujemo jugoslaven- stora bivše Jugoslavije, koji su u jednom intenzivna saradnja s Rezidualnim me-
ske zakone. Naredio sam da se ta akcija trenutku činili gotovo petinu ukupnog hanizmom, koji predstavlja nasljednika
mora zaustaviti. Bio je to politički obra- stanovništva, što je jedinstven primjer Haškog tribunala, s kojima je nedavno i
čun, federalni propisi su zloupotrijeblje- u svijetu. Takvom promišljenom politi- potpisan memorandum o saradnji”, sa-
ni, iskorišćen je trenutak bezvlašća. To je kom uspjeli smo da sačuvamo ugroženi opštio je Ðukanović.
bila tragična greška, ali ne onih kojima multietnički i multikonfesionalni sklad Evropska unija u izvještaju o napretku
je pripisano”, ocijenio je tadašnji pred- u Crnoj Gori u tim godinama”, ocijenio Crne Gore, međutim, naglašava da nijedan
sjednik države. je Ðukanović, očigledno imajući na umu novi slučaj nije otvoren od 2016. godine,
Na pitanje CIN-CG o tome da li osje- i rat 1999. godine, kada je u Crnoj Gori te da su spomenuta četiri predmeta ostala
ća vlastitu odgovornost za deportacije, bilo oko 100 hiljada albanskih izbjeglica. u preliminarnoj fazi istrage. “Crna Gora
smatra li da je slučaj adekvatno istražen “Oni koji su inicirali i podsticali ta- mora dodatno povećati svoje napore u
i procesuiran i da li je pravda zadovolje- kvu destruktivnu politiku su u konač- borbi protiv nekažnjavanja ratnih zločina
na, te šta misli o tome kako se Crna Gora nom i odgovarali. Mi smo kao država, u primjenom proaktivnog pristupa za dje-
suočila s prošlošću i ratnim zločinima skladu s pravosnažnim presudama, obe- lotvornu istragu, krivično gonjenje, suđe-
svojih građana, Milo Ðukanović, koji štetili porodice žrtava. Podsjećam da su nje i kažnjavanje ratnih zločina u skladu
je tada bio premijer, istakao je da je više svi predmeti naknade štete žrtvama rat- s međunarodnim standardima, kao i za
puta osudio, kako deportacije, tako i “sva- nih zločina pred crnogorskim sudovima određivanje prioriteta takvih slučajeva”,
ki čin koji se dogodio pri raspadu bivše pravosnažno riješeni, te da je ukupno do- piše u izvještaju EU.
Jugoslavije, usmjeren na progon, ubistva suđeno 5.714.656,20 eura na ime naknade
i druge vidove nečovječnog postupanja štete”, naveo je Ðukanović, odgovarajući NADA U STRASBOURGU
prema građanima druge vjere ili nacije”. na pitanje CIN-CG. Profesor Milan Popović, novinar Esad
“Već u tom vremenu ratnog vrtloga, “Podignute optužnice i donijete presu- Kočan i poslanik Koča Pavlović u maju
koji je zahvatio naš region i dugotrajno de dovoljno govore koliko je država riješe- 2012. godine podnijeli su krivičnu pri-
nas skrenuo s puta ka našoj prirodnoj sre- na da bespogovornim izvršenjem pravde javu protiv Mila Ðukanovića i tadašnje
dini, Evropskoj uniji, jasna je bila namjera ne dozvoli da ugrozi vlastiti integritet i vrhovne tužiteljke Ranke Čarapić, sum-
njičeći ih zbog ratnog zločina deportacije
i pomaganja počiniocima zločina da izbje-
gnu pravdu. Kao jedan od dokaza predali
su i svjedočenje Momira Bulatovića pred
Višim sudom u Podgorici 2010. godine,
kada je priznao da je u pitanju bila “dr-
žavna greška”. Tužilaštvo je prijavu 2014.
godine odbacilo u dvije riječi i bez obra-
zloženja – nema osnova.
Grupa majki, kćerki i sestara stradalih
žrtava podnijela je predstavku Evropskom
sudu za ljudska prava 2013. i dopunila je
2015. godine, zbog toga što Crna Gora
nije osigurala krivičnu pravdu i poštovala
ljudsko pravo na život i zabranu muče-
nja. U njoj se zaključuje da su se crnogor-
ski sudovi pridružili klimi zataškavanja

32 27/6/2019 STAV