Page 34 - STAV broj 225
P. 34

POLITIKA



          Armenska okupacija azerbejdžanske

          pokrajine Nagorno-Karabakh

         ZLOČIN S






         POTPISOM





         RUSIJE








          Pokrajina Nagorno-Karabakh proglasila je nezavisnost 1992.
          godine, a priznale su je redom sve nepriznate “republike”: Južna
          Osetija, Abhazija i Pridnjestovlje. Sporazum o prekidu vatre između
          Azerbejdžana i Armenije potpisan je 12. maja 1994. godine.
          Armenske snage porušile su sve što je pripadalo azerbejdžanskom
          narodu, nijedna džamija nije ostala čitava. Šteta koju su nanijeli
          procjenjuje se na deset milijardi dolara


          Piše: Jakub SALKIĆ                to da balkanska javnost nije dovoljno upo-
              jakub@stav.ba                 znata s činjenicom da je dio Azerbejdža-
                                            na okupiran i da problem još nije riješen,
          Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ  Asocijacija “Mostovi prijateljstva” iz Ze-
                                            nice, zajedno s partnerskom nevladinom   u Azerbejdžanu”, kazao je Jasmin Ima-
                                            organizacijom iz Republike Azerbejdžan   mović, direktor Asocijacije “Mostovi
                                            “Azerbaijan Democratic Student & Youth”   prijateljstva”.
                iljade ubijenih civila, žena i muš-  i Pravnim fakultetom Univerziteta u Ze-
                karaca, djece i staraca, spaljena sela   nici, organizirala je konferenciju “Arme-  KASPIJSKI TIGAR
                i gradovi, do temelja srušene dža-  nija – Azerbejdžan – Nagorno-Karabakh,   “O Azerbejdžanu ponajviše znamo zbog
         Hmije. Ovo je slika Bosne i Herce-  sukobi i realnost sa stanovišta balkanske   njegovog ekonomskog buma posljednjih
          govine iz devedesetih godina prošlog sto-  javnosti”.                godina, zbog čega je i dobio naziv ‘kaspij-
          ljeća. Ali ovo je i slika Azerbejdžana iz istog   “Konflikt u Azerbejdžanu desio se ot-  ski tigar’. Nijedna država bivšeg Sovjetskog
          tog perioda. I u Azerbejdžanu je počinjen   prilike kada i konflikt u Bosni i Herce-  Saveza nije uspjela tako brzo stati na noge,
          genocid kao i u Bosni i Hercegovini. Ova   govini. Dešavaju se slične stvari Azerbej-  ekonomski i društveno se razviti kao što
          daleka prijateljska zemlja s obala Kaspij-  džanu kao i Bosni i Hercegovini, veličaju   je to učinio Azerbejdžan nakon agresije.
          skog mora zapravo nam je jako bliska jer   se dokazani ratni zločinci. U Bugarskoj je   To govori o snazi i vitalnosti azerbejdžan-
          dijelimo vrlo sličnu sudbinu. No, tragična   nedavno pokrenuta inicijativa da se do-  skog naroda”, kaže Dževad Drino, profesor
          sudbina Azerbejdžana nije nam dovoljno   kazanom ratnom zločincu koji je u Dru-  Pravnog fakulteta u Zenici.
          poznata, prvenstveno iz razloga što smo u   gom svjetskom ratu počinio zločine nad   On je na konferenciji, održanoj u Parla-
          vrijeme agresije na Azerbejdžan od susjedne   azerbejdžanskim stanovništvom podigne   mentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine,
          mu Armenije potpomognute Rusijom bili   spomenik. Jedan od razloga zašto je or-  podsjetio da je devedesetih godina u sali
          zaokupljeni vlastitom odbranom od agre-  ganizirana ova konferencija jeste i to što   iste ove zgrade Bošnjacima prijećeno da će
          sije susjedne nam Srbije, potpomognute   Bosna i Hercegovina i Azerbejdžan ima-  doživjeti sudbinu Nagorno-Karabakha ako
          “zajedničkom” Jugoslavenskom narodnom   ju dobre prijateljske odnose. Dokaz tih   Bosna i Hercegovina proglasi nezavisnost.
          armijom, a potom i od Hrvatske.   dobrih odnosa jeste, između ostalog, to   Asif Azgarli, predsjednik Organizacije
            Naime, devedesetih godina Armenija   što je Bosna i Hercegovina prije neko-  “Azerbaijan Democratic Student & Youth”,
          je okupirala dio teritorije Azerbejdžana,   liko godina prihvatila rezoluciju kojom   ukratko je podsjetio na historiju regije Na-
          regiju Nagorno-Karabakh. S obzirom na   se priznaje i osuđuje genocid počinjen   gorno-Karabakh, istaknuvši da je ta regija



         34  27/6/2019 STAV
   29   30   31   32   33   34   35   36   37   38   39