Page 33 - STAV broj 382

je jako teško svesti na male brojeve, ondje
stalno imate informacije šta treba uraditi
i kako da to uradite. Ali može se identifi-
cirati šest grupa ciljeva: obrazovanje, jed-
nakost, zdravlje, demografija, dekarboni-
zacija energije i digitalna revolucija. Ideja
je da se niko ne smije ostaviti po strani te
da se osigura cikličnost ekonomije, kao i
dekarbonizacija. Ako ogledamo dinami-
ku populacije, primijetit ćemo da je 2018.
prva godina u povijesti kada je bilo više
ljudi starijih od 65 godina nego mlađih
od pet godina na planeti. Najsiromašniji
kontinent Afrika nema iste probleme kao
mi u razvijenim zemljama, u razvijenim
zemljama problem je pretilost, a u Africi
su glad i pothranjenost hronične bolesti.
Ogroman je to problem s kojim ćemo se
morati suočiti. Živimo u svijetu neviđene
tehnološke revolucije. Revolucija interneta
je sada dio svega – naših telefona, računara,
TV-a i dovodi nas u doba konektivnosti,
visoke komunikacijske povezanosti. Sve
vam je danas na dlanu, doslovno, može-
te dobiti bilo kakvu vrstu informacije i 0 maksimalna jednakost – Japan i Švedska Iako je sigurnost snabdijevanja hra-
to odmah. Ovaj brak između interneta i imaju koeficijent 20, što znači da imaju nom jedan od ciljeva održivog razvoja,
mobilnog telefona stvorio je novu gene- izraženu nejednakost u društvu. to je cilj koji još nije ni blizu ostvarenja.
raciju hiperpovezanih. Poznata fotogra- “Globalni problemi zahtijevaju glo- Mnogo je gladnih u svijetu.
fija iz Holandije prikazuje nekoliko mla- balna rješenja i svi moramo dati svoj Ismahane Elouafi, glavna znanstve-
dih kako sjede u muzeju i gledaju u svoje doprinos. I prije pandemije povećavao nica pri Organizaciji za hranu i poljopri-
telefone, a iza njihovih leđa je glasovita se broj pothranjenih u Africi, sada ima- vredu (FAO) Ujedinjenih nacija, ističe
Rembrandtova slika. Nadam se samo da mo i ukrajinski rat. Invazija Rusije na da je danas nesigurnost snabdijevanja
tipkaju prijateljima i oduševljeno ih zovu Ukrajinu uništila je konsenzus zasnovan hranom izražena.
da i oni dođu u muzej. Čini se da su svi na međusobno prihvatljivim pravilima. “Agroprehrambeni sistem izuzetno je
konektovani 24/7, ali to ne znači da se ra- Ukrajina i Rusija najveći su proizvođa- važan, a imamo priliku da ga redizajnira-
zumijemo. Čini se da imamo još veći gene- či žitarica i đubriva, što utječe na cijenu mo kako bi koristio našoj djeci i unucima
racijski jaz nego što je bio slučaj sa mnom hrane koja raste brže i od cijene energije. u budućnosti. Moramo se kretati naprijed
i mojim roditeljima. Ali to je nešto s čime Moramo se sjetiti da imamo i druge inače ćemo se kretati unazad i, nažalost,
moramo da se nosimo. Ova digitalizacija ratove, UN je upravo prilagodio svoje ako to bude slučaj, imat ćemo veću glad i
ima veliku ulogu u klimatskim promje- procjene sa 65 na 100 milion ljudi koji pothranjenost nego što je imamo danas.
nama, ili suprotstavljanju nečemu poput su raseljeni i izbjegli. Sada rizici postaju Naša je želja da svih 294 članice FAO
pandemije”, kaže Serageldin.
sve veći. Imamo tehnološku revoluciju, imaju što bolju sigurnost snabdijevanja
vještačku inteligenciju, koja radi na tome hranom i iskorijene glad i pothranje-
BUDUĆNOST GLOBALIZACIJE da se otvore nove mogućnosti, 3.000 puta nost. Pokušavamo riješiti nejednakosti. U
On ističe da je posljednjih godina tr- 2021. godini imali smo 821 milion ljudi
govina konzistentno rasla. “Općenito, je ova revolucija jača od industrijske re- bez dovoljno hrane i ta se brojka drama-
volucije, stvara novi svijet i otvara nove
ljudi misle da je ovo dobro i treba tako mogućnosti. Izazovi su pred nama, a to tično brzo povećava. Brine nas kakva će
nastaviti – kada trgovina raste, mi ćemo će zahtijevati snagu, maštu, integritet, biti projekcija za 2022. godinu. Bojim se
biti veći prijatelji, partneri. Ali šta je bu- otvorenost i saradnju da stvorimo novi da će biti mnogo gore. Rizik gladi u So-
dućnost globalizacije? Imali smo situaciju svijet za nove generacije”, zaključuje maliji, Južnom Sudanu, Jemenu i Afga-
u različitim zemljama i razgovaralo se o Serageldin. nistanu vrlo je prisutan. S druge strane,
raznim sporazumima. Međutim, biznisi
nisu čekali i počelo se proizvoditi u Kini.
Biznis svijet stvara realnost ne čekajući da
se vlade dogovore. Imali smo zaista nagli Učesnik Ekonomskog foruma BiH Jeffrey Sachs,
pad zbog pandemije i rata, potpuno su
prekinuti lanci nabavke i ljudi su poče- predsjednik Liderskog savjeta Svjetske mreže rješenja
li razmišljati koliko trebaju imati ofshore samoodrživog razvoja, kojeg je “The New York Times”
aktivnosti”, kaže on.
Kada govorimo o održivom razvoju, nazvao najvažnijim svjetskim ekonomistom, jednom je
ciljevi broj jedan i dva jesu iskorijeniti
glad i siromaštvo; to zaista jesu ciljevi i prilikom rekao da su tri razloga zašto smo u dubokoj
radi se na tome. No, u svakoj zemlji, od krizi: 1. novac preuzima politiku, 2. nema pravične
Švedske do Somalije, povećava se nejed-
nakost. Prema GNI koeficijentu – gdje je distribucije, 3. vojsku volimo više od diplomatije.

STAV 1/7/2022 33