Page 34 - STAV broj 382
P. 34
EKONOMIJA
postoje milioni djece koja pate zbog pre- RAZOČARANA DJECA ŠEZDESETIH “Mi smo djeca šezdesetih i jako je
tilosti. Pitanje zdrave ishrane također je Prema njenim riječima, moramo pri- tužno kada se osvrnemo i vidimo da
problem. Kada to poredim sa šezdesetim lagođavati naše prehrambene agrosiste- se za pedeset godina nije mnogo toga
godinama, tada smo uglavnom govorili o me da bismo bili otporniji na klimatske promijenilo. Prije pedeset godina po-
pothranjenosti, a sada 60 godina kasnije promjene; moramo promijeniti način čelo se pričati o okruženju, klimatskim
imamo pitanje zdrave dijete kao glavne poljoprivredne proizvodnje, pogotovo promjenama i rekli smo tada da imamo
komponente transformacije agroprehram- paziti na to šta proizvodimo; moramo problem s načinom na koji ekonomija
benog sistema. jačati produktivnost u poljoprivredi i koristi resurse planete Zemlje. Nismo
Tri milijarde ljudi ne mogu sebi priu- kontrolirati cijene; moramo omogućiti mnogo toga riješili. Imamo klimatske
štiti da plate zdravu ishranu jer ona postaje otvaranje radnih mjesta za one koji žive krize svugdje. Evo, ja sam trenutno u
preskupa. Ukratko, povećanje intenzite- u siromaštvu u zemljama s malim pri- Italiji i tu je dramatična suša. U sjever-
ta sukoba, klimatski šokovi, ekonomski hodom, za njih moramo omogućiti da noj Italiji rijeke su presušile. A još smo
šokovi i sve veće nejednakosti pokretači zarade za život pristupom tehnologiji i i u ratu. Prvi korak ka održivom razvo-
su gladi. Broj ljudi koji pate od pothra- sistemima za podršku. Moramo smanjiti ju jeste okončanje rata. Nama ne treba
njenosti u zemljama u sukobu povećao se dužinu lanca nabavke, posebno u Africi. samo mir, nama treba i saradnja, održivi
za 80 posto. Dakle, sam sukob kao takav Ovaj kontinent sada uvozi 138 milijar- razvoj u koji mora biti uključen i Zapad-
je najveći faktor nedostatka hrane. Rat u di dolara hrane, ali potencijal povećanja ni Balkan kroz energetsku transformaci-
Ukrajini utjecao je na izvoz, logistiku i prinosa u Africi od ogromne je važnosti. ju, koja će biti dio regionalne strategije.
globalnu raspoloživost hrane. Slika nije Sada Afrika proizvodi samo deset posto Ta regionalna strategija ne može isklju-
dobra i prijeti da umanji globalnu dostu- evropske proizvodnje zbog nedostatka čivati Rusiju. Crno more odličan je re-
pnost hrane. Periodi dugačke krize i neiz- mehanizacije, đubriva i sjemenskog ma- surs za vjetroelektrane, a to se ne može
vjesnosti sada su sve duži, a povezani su s terijala. Treba iskoristiti ovu priliku da iskoristiti bez Rusije. Zapadni Balkan
rastom cijena nafte, đubriva i prirodnog povećamo produktivnost u Africi. Ali čak treba imati strategiju zelenog razvoja in-
gasa. Sve ovo utječe na poljoprivrednike, i kad im uspije proizvodnja, oni nemaju korporiranu u evropsku strategiju. Do-
posebno proizvođače malog kalibra. Sce- pristup tržištu, zato im je potrebna po- bre vijesti su novi program zemalja G7
narij je sljedeći: to može povećati akutnu moć državnih institucija. od 600 milijardi dolara za finansiranje
pothranjenost za 18 miliona ljudi, a broj- Jedan od učesnika Ekonomskog foru- održive infrastrukture. Moj savjet vam
ke se stalno mijenjaju. Šta možemo učini- ma BiH bio je Jeffrey Sachs, predsjednik je – brzo pripremite projekte”, rekao je
ti? Ova kriza s nabavkom hrane prilika je Liderskog savjeta Svjetske mreže rješenja Sachs obraćajuće se putem videolinka.
da izgradimo jedinstven plan akcije koji samoodrživog razvoja, kojeg je The New Koliko su veliki rizici koje donose kli-
će osigurati da izgradimo kratkoročna i York Times nazvao najvažnijim svjetskim matske promjene, najbolje je objasnio di-
dugoročna rješenja. Sukobi i klimatske ekonomistom. Sachs je jednom prilikom rektor Agencije za bankarstvo Federacije
promjene i dalje će se dešavati i podriva- rekao da su tri razloga zašto smo u dubo- Bosne i Hercegovine Jasmin Mahmuzić,
ti sigurnost snabdijevanja hranom. Ove koj krizi: 1. novac preuzima politiku, 2. rekavši da banke već odavno u svojim pro-
rizike moramo razumjeti i smanjiti”, nema pravične distribucije, 3. vojsku vo- cjenama uzimaju u obzir rizike povezane
kaže Elouafi. limo više od diplomatije. s klimatskim promjenama. n
34 1/7/2022 STAV