Page 53 - STAV broj 382

njima nema problema. Kada im se otvori
kapija, one same idu ka izmuzištu i znaju
gdje staju. Onda, odjednom, dođe neki novi
način muže i sve im je drugačije. Najveći
nam je problem bio da ponovo dobijemo
vodu i struju, ali to smo vrlo brzo riješili i
onda smo radili ostalo. Bilo je mučno, ali
prevazišli smo to i optimisti smo da će po-
lako sve biti bolje”, ističe Mahmutbegović.
Na ovoj farmi imaju oko stotinu i pede-
set muznih grla i koze su odvojene u poseb-
nim odjelcima, tzv. boksovima. U nekim su
boksovima smještene npr. samo koze koje
trebaju da se koze, ili su s jarićima, muš-
kim ili ženskim, pa onda veća kategorija
muških i ženskih... Prije požara su imali i
porodilišta za koze, ali i sada je sve sorti-
rano i životinje nisu pomiješane.
Alen Međedović radi kao voditelj pro-
daje na farmi “Milo Selo” i ističe da je naj-
zastupljeniji mliječni program, odnosno si-
revi koji se kategorišu kao polutvrdi, tvrdi i bez nekih primjesa koje omogućavaju da
i mekani, a od mliječnih napitaka u ponudi proizvod danima otvoren bude u frižideru
imaju mlijeka, sirutku i jogurt. Najveća je a da se ne pokvari”, kaže on.
potražnja za polutvrdim tzv. kriška sirom, Osim mliječnih proizvoda, mlijeka,
koji se može naći i u domaćim prodajnim sireva, sirutke i jogurta, široka je lepeza
lancima u Tuzlanskom kantonu i djelimič- proizvodnje voća i povrća, a bave se i pro-
no u Kantonu Sarajevo. izvodnjom zimnice, đuveča, prave sokove
Sir iz kore hrastovog drveta osvojio je od autohtone vrste divljih jabuka, bunde-
drugo mjesto na nedavno održanom “Bal- ve, mrkve, cvekle. Također, proizvode pe-
kan Cheese Festival” (Balkanski festival kmeze, ajvar, džemove i med...
sira) u Beogradu. “Kada nekom van našeg kantona ka-
“Tog jutra kada smo krenuli na put ka žete da imate ‘kiseli ili slatki pekmez od
Beogradu desio se požar. Bili smo tužni, jabuka’, oni se malo zbune i začuđeno vas
ali odlučni da damo sve od sebe da što bo- gledaju. Saznao sam da je to proizvod ka-
lje predstavimo naše proizvode. Ono što rakterističan za ovo naše podneblje, dok
je dobro za ‘Balkan Cheese Festival’ jeste ga npr. u Derventi ili Banjaluci ne poznaju
da nagrade ne dodjeljuje žiri, nego publi- kao takvog”, priča Međedović.
ka. Prvi put smo se pojavili i nakon prvog Uz ispisane slogane o očuvanju i pošti-
dana smo ubjedljivo vodili, a sutra nas je vanju prirode i okoliša, ova se farma polah-
s brojem glasova premašio ‘Kupres Mil- ko okreće i ka ruralnom turizmu. Sve su
ch’ također iz Bosne i Hercegovine. Inače, Beograda kojem smo ponudili sir iz hrastove češće organizirane posjete.
kada kažete koziji sir, neki ljudi ga ne žele kore rekao nam je da to nije ništa novo i da “Za ‘Milo Selo’ ranije su znali samo
ni probati, jer misle da ima čudan okus ili već ima takvih sireva na sajmu, ali kada je građani Lukavca i susjednih gradova, dok
miris. Mi smo ljudima davali sir i govori- probao naš, rekao je da takav sir nije jeo”, je danas ovo jedan od brendova prepoznat-
li smo im da ga samo probaju i da ocije- ponosan je Međedović, dok nam Džambić ljivijih i na širem području, a za koji se
ne, jer ima razlike u mlijeku koje potječe pokazuje trofej. čulo i u regionu. Priču ruralnog turizma
iz ravničarskih i brdskih područja. Ovdje Međedović objašnjava da proizvodi s započeli smo tako što smo napravili i ure-
je trava osunčana i koza bira hranu. Došlo ove farme nisu tretirani, a i ako se tretiraju, dili izletište, izgradili šadrvane i roštilj, a
je mnogo ljudi koji nisu ljubitelji kozijeg onda je to u organskom dijelu i kompletan sada već imamo i sadržaje za djecu, igrali-
programa, ali bi kasnije kupovali i po dva ciklus proizvodnje je takav da se koriste šta, prostor za bicikla i ponudu namjerava-
sira. Naš najskuplji sir u mljevenoj hrasto- stajska đubriva od njihovih koza, koje se mo širiti, jer vidimo da su ljudi prepoznali
voj kori, čiji je proces zrenja do šest mjese- hrane travom uzgojenom na farmi i tretira- kvalitet i mogućnost da dolaskom na farmu
ci, bio je najprodavaniji, iako smo izložili nom istim stajskim đubrivom. “Ovaj nam konzumiraju zdrave proizvode i uživaju u
i sireve koji sazrijevaju i po četrnaest mje- ciklus daje zdrave proizvode. Cijena jeste prirodi i odmoru. Nedavno smo imali dva
seci. I predsjednik Asocijacije hedonista iz viša, ali ljudi pristaju na to jer je kvalitetno piknik-dana, a organiziramo i ´team-bui-
lding-e´ za kompanije i razne edukacije.
Osim grupa porodica i prijatelja, također,
Na ideju o osnivanju farme došao je Izudin Čeliković, vlasnik nas svakih desetak-petnaestak dana po-
porodične firme “Imel”. Prepoznavši potencijale organske sjećuju djeca iz vrtića i iz osnovnih škola,
kao i udruženja penzionera. Dječija sreća
proizvodnje u ovim krajevima, on je odlučio vlastitim je nevjerovatna kada sami uberu paradajz
primjerom pokazati i drugima da danas Bosna i Hercegovina ili papriku ili kada im veterinar iznese jare
da ga pomiluju. To je uživanje za vidjeti i
može biti konkurentna s organskom i ekološkom proizvodnjom. njima i nama”, zaključuje Džambić. n

STAV 1/7/2022 53