Page 7 - STAV broj 179
P. 7
Svi profitiraju od uvoza automobila
Broj automobila na cestama svake automobila na tržištu, što je omogućilo i povećan broj registriranih vozila povećao
godine povećava se za 15.000 do onima s plićim džepom da po povoljnoj je i priliv novca u privredu i javne fondo-
20.000, što se može nazvati normalnim cijeni kupe automobil ne prestar i prilič- ve od svake nove registracije. Uzmimo
rastom broja automobila. To pokazuju no dobar, a onima koji su imali namjeru za primjer registraciju vozila proizvede-
podaci o broju registriranih vozila u Fe- mijenjati auto novonastala situacija bila nog 2008. godine, zapremine dizelskog
deraciji BiH. Tako je, prema podacima je dodatni podsticaj. No, ne treba zabo- motora 1.900 kubika i snage motora 85
Federalnog zavoda za statistiku, 2015. raviti ni činjenicu da, iako mnogi kukaju kilovata. Cijena registracije za takvo vozi-
godine broj registriranih automobila po- kako je teško i kako se nema, stanje i nije lo, prema kalkulaciji osiguravajućih kuća,
rastao za 16.682 u odnosu na godinu toliko loše ako se uzme u obzir ulaganje iznosi 610 maraka. To znači da se u privre-
ranije, a 2016. godine broj registriranih u automobile. Istovremeno, ove su broj- du i javne fondove 2017. godine slilo 57
automobila povećao se za 18.677. Riječ ke potvrda podataka o povećanju broja miliona maraka više nego godinu ranije.
je, dakle, samo o putničkim automobilima. zaposlenih i konstantnom privrednom Stanice tehničkog pregleda dobile su
No, onda se desio pravi bum. Broj regi- rastu posljednjih godina. Jer, bez obzira dodatnih 5 miliona maraka, BIHAMK
striranih automobila 2017. godine u odno- na to koliko su sada automobili povoljniji, je bio “u plusu” 751.496 maraka, javna
su na 2016. povećan je za nevjerovatnih ako neko nema posao i plaću, ne može preduzeća za izgradnju cesta dobila su
93.937. Razlog naglog povećanja broja se odlučiti na kupovinu. S druge strane, dodatnih sedam miliona maraka na ime
registriranih vozila treba tražiti, između putarine, a Fond za zaštitu okoliša FBiH
ostalog, i u izmjeni odluke o uvozu po- i Ministarstvo okoliša i turizma dodatna
lovnih automobila. Naime, do početka tri miliona maraka na ime takse za za-
2016. godine u BiH se nisu mogla uvoziti štitu voda i okoliša. Tri miliona dodatnih
polovna vozila starija od sedam godina. sredstava slilo se i u državnu kasu za iz-
Početkom godine Vijeće ministara BiH davanje registarskih tablica, potvrda o
promijenilo je odluku i sada više nema registraciji i vlasništvu vozila te stikera.
ograničenja u godinama, ali ima u eko- Uplaćeno je 4,6 miliona maraka poreza,
loškom standardu. U BiH se mogu uvo- te 1,8 miliona maraka takse. Najbolje su
ziti polovna vozila s najmanje euro 4 eko- prošle osiguravajuće kuće. Za police osi-
loškom normom. Proizvođači automobila guranja uplaćeno je 27 miliona maraka za
obavezni su primjenjivati euro 4 normu od 93.937 novoregistriranih vozila.
2005. godine, mada je moguće naći au- Uglavnom, od povećanog broja registri-
tomobile koji su stariji od 2005. godine, a ranih automobila svi su profitirali, i gra-
imaju euro 4 motor. To u praksi znači da đani koji su ih kupili, i država i privreda.
se u BiH uvoze i vozila starija od sedam Jedna od negativnih strana jeste što su
godina, što znači i jeftinija. To je svaka- svakim danom gužve u saobraćaju sve
ko utjecalo na pad vrijednosti polovnih nesnosnije. /J. S./
mogla preuzeti potrebne mjere ako bi neki pojedinac pretjerao broja uplatnih mjesta, a ne kažu kako to da urade a da direktno
i postao kockar, a da bi ga država mogla preuzeti na brigu i ne prekrše slobodno privređivanje u ovoj djelatnosti. Predlažu
pokrenuti proces resocijalizacije. Predlažu ukidanje značajnog oporezivanje kladioničara s 20 posto iz ‘njihovog finansijskog
rezultata’, a ne kažu šta pod tim misle. Pretpostavljamo da misle
na ostvarenu dobit. Taj porez i sada postoji i plaća se po stopi
od 10 posto. Efekti su minimalni jer iskazana dobit je mala”, kaže
Osmanović i nastavlja: “Mi predlažemo naknadu od 10 posto
na ukupan prihod kladionica. Kada građanin uplati pet maraka,
kako to primjerice objašnjava SDP-ov Aner Žuljević, država mu
uzima deset posto. To naprosto nije tačno. Naime, kada gra-
đanin izvrši uplatu, taj novac više nije novac građana. Činom
uplate to postaje novac kladioničara, tj. postaje njihov prihod,
na šta ne postoji nikakav porez niti naknada u ovom trenutku.
Iz tog prihoda priređivači igara na sreću finansiraju svoju uku-
pnu djelatnost. Ne ‘uzima’ država od građana i njihovih uplata
10 posto nego iz ukupnog mjesečnog prihoda kladioničara koji
su dužni uplatiti tu naknadu u budžet. Da je ovo tačno, najbolje
potvrđuje i otvoreno protestno pismo kladioničara upućeno ovih
dana. Da se ta naknada naplaćuje od građana, sumnjam da bi
kladioničari tako reagirali. Radi se o jeftinom pokušaju SDP-a
da prikrije prave namjere, a to je priprema za odbijanje Zakona
u Parlamentu Federacije.” /R. I./
STAV 9/8/2018 7
