Page 55 - STAV 68 23.06.2016

STAV: Jedan ste od rijetkih pjesnika mlađe
generacije koji se otvoreno i bez uzsteza-
nja deklarira kao pjesnik “pobožne” liri-
ke. Kakva je to poezija koja za inspiraciju
ima religijske, svete istine?
KUJOVIĆ: Uz ogradu da ne spadaju baš
sve pjesme koje sam napisao u “pobožnu
liriku” i da je svaki od tih tekstova otvoren
i za drugačija čitanja, iako bi se za sve moje
pjesme moglo reći da su u nekom posred-
nom smislu “religiozne”, tj. da iza svake
od njih stoji moralni svjetonazor na kojem
je zasnovana Istina Božije riječi. Ako se
u jednom hadisu kaže da je “džihad reći
istinu protiv nepravednog vladara”, onda
se i za one socijalne i angažirane pjesme
također može reći da su zapravo religio-
zne. Ako se u svetim predajama kaže da
je sav stvoreni svijet “knjiga Božijih zna-
kova”, onda se i za francuski simbolizam,
kako ga je razumio Bodler, može reći da
je jedna “pobožna” poetika, a tako bi se i
za svaku dobro iznađenu metaforu moglo
reći da je “pobožna” jer posredno izražava
povjerenje u smisao svijeta.
Ja pomalo zazirem od tog izraza “pobožna
lirika” zato što se on u književnohisto-
rijskom proučavanju često svodi na ru-
briku “propaganda” ili na nekakvu reli-
giozno-moralnu didaktiku. Kritičari ga
obično povezuju s neposrednim izraža-
vanjem jedne uske i specifične religiozne
svijesti koje se svodi na puko ispovijeda-
nje vjere. Mislim da u mojim pjesničkim
zbirkama toga ima ponajmanje. Dopalo
mi se, recimo, kada je Svetislav Basara
negdje rekao da je on “samo teolog koji
u nedostatku interesovanja publike za
teologiju pribjegava literaturi”. Kada
sam u svojoj prvoj zbirci objavio neke
pjesme, kakva je, recimo, Svjetiljka u
zidu, jedan me je poznanik iz džamije, u
pomalo zavijenoj formi, upitao kako se
to ja usuđujem da “tefsirim u Kur’anu”
kada je ta djelatnost rezervirana za kastu
“pismoznanaca”. Neki čitaoci jednostav-
no nisu razumjeli da sam ja izricanjem
tvrdnji u nekim stihovima zapravo samo
postavljao pitanja propitujući neka me-
taforička značenja u nekoj vrsti “misao-
ne igre”, kako je to zapazio Marko Vešo-
vić, jer je, prema Kur’anu, svaki vjernik
pozvan da razmišlja o Bogu i ajetima
Kur’ana. S druge strane, koliko god da je
za vjernika težnja ka spoznaji Boga smi-
sao ovozemaljskog življenja, u Kur’anu
se naglašava i da je Allah dž.š. za čovje-
ka nespoznatljiv u potpunosti, barem na
ovom svijetu, kako sam ja to razumio, pa
se na jednom mjestu upozoravaju vjernici
da ne postavljaju Poslaniku previše onih
pitanja zbog kojih su neki drugi narodi
u prošlosti u vjeri “zalutali”. Ja pretpo-
stavljam da se tu radi o filozofskim pita-
njima te da se tu možda aludira i na stare

STAV 23/6/2016 55