Page 81 - STAV broj 235

Piše: Alma ARNAUTOVIĆ dodatnoj edukaciji šumara o ovom blagu Prema podacima posljednje
flore i faune koje čovjek još nije devastirao.
Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ “Na sam spomen prašume, ljudi od- inventure šuma, rađene od 2006.
mah pomisle na anakonde i stabla viso- do 2010. godine, površine pod
ka i po stotinu metara. Međutim, ovo su šumama u Bosni i Hercegovini
osna i Hercegovina ima svoje naše posebne prašume u kojima nije bilo veće su nego prije rata i prilično
prašume, tačnije njih dvanaest, ljudskog djelovanja, nisu vršene sječe i,
izuzetno bogate biljnim i živo- kao takve, one su zaštićene”, pojasnio je su dobro očuvane. Poseban
Btinjskim svijetom. No, uslijed Smailhodžić. su slučaj prašume jer u njima
nebrige i nemarnog odnosa čovjeka pre- U bosanskohercegovačkim prašu-
ma okolini, a naročito u vidu nepostoja- mama obitavaju životinje poput vukova, nema intervencija ljudske ruke.
nja odgovarajućih zakona kojima bi bila medvjeda, divljih koza, srndaća, lisica, Međutim, u slučaju elementarnih
zaštićena ova prirodna bogatstva, upitna veprova i kuna, kao i orlovi, sokolovi, nepogoda poput požara, olujnih
je njihova postojanost. tetrijebi, kosovi, jarebice i druge ptice.
Iz tog razloga, smatra Muhamed Sma- Najzastupljenija su stabla bukve i jele, vjetrova i slično ne postoje planovi
ilhodžić, diplomirani inženjer šumarstva bijelog i crnog bora, hrasta, javora, bri- za odgovarajuću reakciju, ali
iz Sarajeva, neophodno je više raditi na jesta, jasena, smreke...
promociji prašuma i upoznavanju javno- Najpoznatija prašuma u Bosni i Her- ni preventive za očuvanje ovih
sti o njima i njihovom značaju, kao i o cegovini jeste Perućica, koja se nalazi u ekosistema

STAV 5/9/2019 81