Page 89 - STAV broj 268-269

na prvu liniju i snimao direktnu borbu.
Kasnije smo naručili novu, isto osmicu,
ali još manju. I tu je ponovo dužio Meho,
nosio ju je do kraja rata snimajući sve i
svašta”, priča nam Agan.

OSNIVANJE MUZEJA 505 I ČUVANJE
RATNE GRAĐE
Nakon što je 28. marta 1993. godine
stigla naredba Generalštaba Armije RBiH
za formiranje i prikupljanje arhivske gra-
đe, u svim brigadama u Bužimu već je 4.
aprila 1993. godine otvorena Muzej soba
s velikim brojem dokumenata, fotografi-
ja i ratnih eksponata. Ključna osoba koja
je radila na pripremi i opremanju bio je
upravo Agan Skenderović. “Svečano otvo- Alija Izetbegović
i Rasim Delić u
renje Muzej sobe desilo se 4. aprila 1993, Bužimu 8. 8. 1995.
na godišnjicu osnivanja Glavnog kriznog
štaba u Bužimu. Muzej je bio smješten u ispred komande čekali prijevoz da idu na nestanu vrijedne informacije koje fotogra-
prizemlju privatne kuće pored samog Ho- liniju kopati rovove. Kad sam ih ugledao, fije čuvaju. Problem je i s kasetama koje su
tela ‘Radoč’. Do kraja rata u Muzej su de- vratio sam se u komandantovu kancelari- raznesene na sve strane i teško će ih ikad
ponovane brojne fotografije, naoružanje i ju. Rekao sam mu da mi baš njih dvojica više biti moguće kompletirati. To je rezul-
ostala vrijedna građa i eksponati. Kad je trebaju kako bih stigao završiti Muzej sobu tat odsustva sistemske brige o arhivskom
stao rat, određeno vrijeme niko nije htio do datuma kad je planirano otvaranje. Ko- materijalu iz rata”, s velikom zabrinutošću
preuzeti Muzej sobu 505, a meni je bilo žao mandant mi je rekao da ih dovedem i za pet kazuje Agan Skenderović, koji još ponešto
da to sve napustim i ostavim bez garancije minuta smo dogovorili šta treba raditi. Tako radi na očuvanju ratnih fotografija. “Skoro
da će neko nastaviti voditi brigu o tome. su nastali svi oni portreti u olovci koje je sam kod kuće našao još 15 ratnih filmova i,
Onda je komandant brigade Sead Jusić uradio rahmetli Alaga, a sve natpise ispod dok je trajala ova izolacija, sve sam ih uspio
donio naredbu da udruženje RVI preuzme slika poginulih boraca uradio je rahmetli digitalizirati. Napravio sam eksperiment s
brigu o Muzeju, što i danas rade. Tad su u Jule. I danas su te iste slike u Muzej sobi”, kutijom od cipela, sijalicom i fotoaparatom
Muzej sobi 505 bili ostali negativi filmova. ističe Agan Skenderović. i u ‘Fotoshopu’ ih prebacivao iz dijanegati-
Nakon nekog vremena, kad sam vidio da va u pozitiv. Ima tu dosta novih fotografija.
se ništa ne radi da se sve kvalitetno zaštiti, APEL ZA POMOĆ Na deset filmova su potpuno nove fotogra-
da se ne izrađuju postojeći negativi, veći- Dio ratnih fotografija Agan je uspio fije koje su do sada bile totalno nepoznate
nu filmova sam uzeo natrag i prebacio ih pretočiti u autorsku knjigu Fotomonografija javnosti. Recimo, imaju fotografije od svih
na CD-ove i eksterni hard disk. Tako da 505, koja je objavljena 2008. godine. Agan vojnika iz dva voda iz Lubarde i Varoške
sam uspio više od 90 posto toga sačuvati.” tvrdi da zbirka fotografija 505. brigade Rijeke, koje sam slikao za vojne knjižice.
Po Aganovim riječima, značajnu ulogu u ARBiH predstavlja veliko blago i triput je Kad je za to čuo Elvir Dudević iz Austri-
opremanju Muzej sobe kroz izradu postavke obimnija od zbirke koju posjeduje fotograf je, veliki sakupljač ratne građe i eksponata,
portreta boraca i starješina, kao i uređenju 5. korpusa ARBiH Elmo Arnautović. “Naj- kupio mi je novi skener koji će mi pomoći
fotografija svih poginulih dala su i dvojica veći problem fotografske građe 505. jeste u daljem radu na zaštiti i očuvanju građe
nastavnika likovne kulture Alaga Isako- taj što fotografije još nisu kvalitetno obra- koju posjedujem.”
vić i Jule Muratović. “U toku rata većina đene u smislu njihovog opisa, kad i gdje Zahvaljujući Aganovom fotoaparatu,
nastavnika bila je angažirana na utvrđiva- su nastale. Ne uradi li se to ubrzo, postoji danas su sačuvane mnoge vrijedne foto-
nju linija. Igrom slučaja, dok sam ja radio opasnost da smrću učesnika rata i ljudi koji grafije boraca ARBiH, starješina i običnih
na uređivanju Muzej sobe, Alaga i Jule su su poznavali osobe na fotografijama trajno građana. Pored fotografija starješina 505.
brigade i 5. korpusa Armije Republike
Haris Silajdžić u Bužimu BiH, poput Izeta Nanića, Atifa Dudakovi-
ća, Ramiza Drekovića, Senada Šarganovi-
ća, Zijada Nanića, Asima Bajrektarevića i
mnogih drugih, Agan je posebno ponosan
i na desetke fotografija i albuma urađenih
u vrijeme posjete Bužimu nekih od najzna-
čajnijih bosanskohercegovačkih ličnosti,
od Alije Izetbegovića i Rasima Delića, pre-
ko Harisa Silajdžića, reisul-uleme Mustafe
ef. Cerića, Abdulaha Sidrana, Dine Mer-
lina i mnogih, mnogih drugih. Fotogra-
firanje događaja i ličnosti iz društvenog
života Bužima i okoline Agan je nastavio
i nakon rata, sve do današnjih dana, stal-
no ostavljajući trag kulturnog i društve-
nog bitisanja u zajednici u kojoj je rođen
prije 52 godine. n

STAV 23/4/2020 89