Page 50 - STAV broj 162

DRUŠTVO

Uzgajivači malina u Bosanskoj krajini traže pomoć od države

Malinjaci bi mogli
ostati pusti
Uzgoj malina u Bosanskoj krajini, kako trenutno stvari stoje,
Piše: Fahrudin VOJIĆ ipak neće dovesti do snažnog privrednog zamaha, kako se na
početku očekivalo. Razloga je više, a glavni su, tvrdi Sulejman
Uzgoj maline na području Bosan- Kišmetović, slaba otkupna cijena i neredovni poticaji od države.
ske krajine, započet prije dese- U posljednje vrijeme javlja se i problem naplativosti novca od
tak godina, mnogim porodicama otkupljivača koje malinari čekaju i po godinu kako bi dobili svoj
ulijevao je nadu da će od ovog pošteno zarađeni novac, a sada se nedostatak radne snage
posla moći živjeti, a cijela lokalna zajed- nameće kao glavni problem
nica ekonomski napredovati. Međutim,
nepostojanje kvalitetnih mehanizama je krajiška malina postala prepoznatljiva “Zasadio sam odmah tri dunuma, tako
koji bi štitili proizvođače maline doveli na evropskom tržištu. je i Amir Porić uradio, a ‘Vrganj Promet’
su ovaj sektor poljoprivrede na početak još veće količine na području Radoča. Na-
kraja. Od nekada najperspektivnijeg bi- PRIČA JE KRENULA kon toga, 2008. godine su ljudi u to kre-
znisa, malinarstvo je spalo na niske grane IZ BUŽIMA nuli masovno i sve je dobro išlo do 2012.
i posao kojim gotovo da više niko neće i godine. Povećavali smo zasade, pa smo
ne smije se baviti. Krajiški malinari, ono Sulejman Kišmetović iz Bužima 2006. imali i do šest puta veće zasade malina
malo što ih je ostalo, sve više sumnjaju da godine zasadio je s Amirom Porićem prvi od početnih. Iznajmljivao sam zemljište
strani lobi želi potpuno ugasiti ovu gra- malinjak u ovom dijelu Bosne i Herce- od komšija koje žive i rade vani, tako da
nu poljoprivrede u Krajini, a kao glavni govine. Uradio je to na prijedlog Amira danas imam dvadeset dunuma malina.
razlog navode strah od konkurencije jer Makića, vlasnika firme “Vrganj Promet”, Federalno ministarstvo poljoprivrede
koji je tada dovozio maline s područja je prvih nekoliko godina redovno dava-
Donjeg Vakufa i Bugojna. Očekivanja lo poticaj od 1.000 maraka po dunumu
su bila velika, a trud koji je uložen u tu i plus premija koju je Kanton davao, u
priču ogroman. Isprva je sve išlo kako visini od 40 feninga po kilogramu. Na
treba, poticaj od Vlade bio je redovan i dunumu, u prosjeku, možete imati više
konkretan, što je Sulejmanu omogućilo od tonu malina, nekad i manje od toga,
da ozbiljno krene u posao.

Samir Kišmetović

50 12/4/2018 STAV