Page 65 - STAV broj 162
P. 65

STAV: U kojoj su mjeri događaji iz de-         19. stoljeću, Kobno raspuće. To je doba Gra-    I u Kobnom raspuću i Dugom svitanju svako
vedesetih godina utjecali na to da se          daščevića i doba kada se artikulira ideja       poglavlje označava jednu godinu iz tog sto-
ipak nazrije neko svjetlo na horizonti-        naše samosvojnosti. Ali, to nije počelo s       ljeća, pa u Dugom svitanju možete pronaći
ma svitanja?                                   Husein-kapetanom. Začetnik borbe za sa-         i ljude koji su još među živima, koji da-
KADRIĆ: S obzirom na devedesete, mi            mostalnost Bosne je Osman-beg Gradašče-         nas šetaju Bosnom i Hercegovinom. Nije
Bošnjaci napokon bismo morali biti zado-       vić, otac potonja dva Gradaščevića. On je       toliko važno koja se knjiga prvo čita, ali
voljni. Ne samo da smo fizički preživjeli      prvi došao na ideju da se naše kapetanije,      je bitno da se bar malo pročita jedna od
agresiju, koja je prijetila našim nestan-      njih 29, moraju ujedinjavati. Osman-ka-         njih. Ove su knjige napisane da pokrenu
kom, nego smo povratili i svoje narodno        petan prvo je ujedinio okolne kapetani-         svijest naših Bošnjaka kako bi spoznali
ime, ali i državotvornost. Vara se onaj ko     je, pa je tek onda poslao sina Murata u         sebe, svoj puni identitet. Zbog toga što
misli da smo mi nekad bolje živjeli. Ne        Sarajevo, gdje je bio janjičarski odžak ili     ne poznajemo svoj identitet, nemamo ni
samo da nismo bolje živjeli nego smo i         stožer, kako bi Murat uvezao Sarajevo i         samopoštovanja. U protekla tri mjeseca,
strahovito ginuli za tuđe interese i pod       Osman-bega. Da Murat nije zadavljen,            od 13. januara do 9. aprila, naš najugled-
tuđim zastavama. Naša trenutna državo-         vjerovatno bi taj pokret za autonomiju          niji dnevni list donio je oko 60 književ-
tvornost nije vratila ono što smo izgubili     Bosne krenuo i ranije. Ne umanjujući            nih prikaza i osvrta, a samo 8 njih treti-
s dolaskom Osmanlija, ali je utrla dobar       zasluge Husein-kapetana, treba reći da je       ra bosanskohercegovačke pisce, a samo 3
put ka napretku.                               on ipak došao na pripremljen teren. Treći       prikaza tretiraju bošnjačku književnost i
STAV: Nedžad Ibrišimović i Zilhad Klju-        tom Kobnog raspuća nosi naziv Raskol. Do        bošnjačke pisce. Čiji je onda ovo list? Je l’
čanin bili su recenzenti Vašeg romana.         polovine 19. stoljeća pripadnici svih reli-     bošnjački? Nas je ovdje šaka ako uzmemo
Kakvu ste saradnju imali s njima? Kako         gija su se u Bosni i Hercegovini nazivali       u obzir da Bošnjaci iz Bosne i Hercego-
je Ibrišimović vidio Vaš roman?                Bošnjacima. To je vrijeme kada se nacio-        vine mogu ispuniti predgrađe nekog ve-
KADRIĆ: Imali smo divnu saradnju.              nalne ideje počinju uvoziti preko Drine i       ćeg grada, a toliko smo razjedinjeni. To
Kad sam završio roman 1998. godine,            Save. Čitao sam mnogo autentičnih izvo-         se spominjalo kao vic: Dva Bošnjaka – tri
pitao sam se šta ću sad s tim jer je ogro-     ra gdje, naprimjer, musliman pravoslavca        stranke. Više to nije vic. Šta mi to hoće-
mno djelo. Otišao sam u Društvo pisaca,        nazove Srbinom, a on se nađe uvrijeđen          mo, kud se rasipamo? Gdje je program
čiji je tadašnji predsjednik bio rahmetli      zbog toga, odgovarajući da su Srbi preko        tih novih stranaka? Osnuju stranku i u
Nedžad Ibrišimović. Zamolio sam ga da          Drine. Četvrti tom nosi naslov Novo doba i      programu navode da hoće samostalnu i
pročita moj roman. Rekao sam mu da je          počinje s dolaskom Austro-Ugarske. Kod          nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. Pa to je
roman obiman, ohrabrivši ga riječima da        nas vlada uvjerenje da je Austro-Ugarska        već tako. Kako samo to može biti u pro-
nije hića s čitanjem. Kad je vidio koliko je   olahko ušla u Bosnu. Adolf Horzecki, ču-        gramu? Umjesto da jačamo postojeće ka-
to stranica teksta, pitao me: “Šta bi ti sad,  veni vojni analitičar i predavač na vojnoj      pacitete i institucionalne okvire, mi se
da ja čitam 1.700 stranica?” Rekao sam         akademiji u Beču, kao svjedok tih doga-         kontinuirano rasipamo.  n
mu da tu nema 1.700, već 2.700 stranica,       đaja, uvrstio je austrougarsku okupaciju
a on kaže: “Eto, vidi! Pa ti nisi norma-       Bosne i Hercegovine u svoju knjigu Naj-
lan! Kome si to pisao? Ja nemam riječi!”       veći ratovi XIX stoljeća. U te velike ratove
Kad sam ga upitao šta sad da radim s tim       ubraja i rat s Bošnjacima Bosne i Herce-
kad sam na romanu radio 12 godina, on          govine. Kod nas se to i ne naziva ratom,
se malo stiša i razmisli, pa reče: “Ja cije-   već samo kratkim otporom.
nim tvoj rad. Ozbiljan si pisac. Ostavi mi     STAV: Šta biste preporučili da se prvo
taj prvi tom da malo prelistam, da vidim       čita, Kobno raspuće ili Dugo svitanje?
o čemu se radi, pa ću ti dati potpis. Al’      KADRIĆ: Prvo bih preporučio da se sku-
čitanja nema, o tome nema govora. Pa ja        pi hrabrost. To su ogromni romani. Volio
ne čitam ni mnogo manje i kraće knjige”,       bih kad bi čitaoci našli put do ovih knji-
reče Nedžad. Poslije tog razgovora vratio      ga, da vide s kakvim su se izazovima su-
sam se kući razočaran. Cijelu noć nisam        očavali naši ljudi, pogotovo zato što nije
spavao. Ujutro rano zvoni telefon, kad ono     riječ o naraciji i fikciji, već o fakciji. Vo-
Nedžad: “Halide, ponesi mi sve tomove.         lio bih da neki historičar u mojim roma-
Hoću da to pročitam.” Ja opet one tomo-        nima pronađe neki podatak kojeg može
ve u kesu, pa do Nedžada. Upitao sam ga        osporiti. Tvrdim da ne može naći ni re-
zašto sad to hoće čitati, a on reče: “Kad      čenicu. Sve u romanu što nije moje citi-
sam pročitao prvu rečenicu, vidio sam da       rano je, i navedeni su izvori. Moglo bi se
moram pročitati cijelu knjigu. Sve sam         reći da su moji romani historija ispričana
svoje poslove ostavio da to čitam, i nije      na literaran način. Oni čitaoci koji vole
mi žao.” On je bio oduševljen romanom.         historiju oduševljeni su mojim romani-
Naslov njegovog prikaza glasio je: “Naj-       ma. Oni drugi, koji više vole literaturu,
zad veliki roman bošnjačke književnosti.”      zamjeraju mi “trovanje” teksta s previše
Kada knjiga prođe kroz takav čitalački         historijskih činjenica.
filter, onda je to nešto vrijedno.             STAV: Kakva je bila razlika u pristupu 19.
STAV: Trenutno radite na sličnom roma-         i 20. stoljeću?
nu, ali je radnja smještena u 19. stoljeće.    KADRIĆ: Bilo je manje historijskih izvora
KADRIĆ: Ibrišimovićeve riječi dale su mi       za 19. nego za 20. stoljeće. Pripremajući
povoda da se prihvatim rada na drugom          materijale za Dugo svitanje, bilježio sam i
romanu. Upravo sam završio taj roman o         ono što je bilo zanimljivo i u 19. stoljeću.

                                                                                                                        STAV 12/4/2018 65
   60   61   62   63   64   65   66   67   68   69   70