Page 68 - STAV broj 162

DRUŠTVO

koja se uključuje jeste mikser, kaže Vehid. koju jedemo kod naših kuća”. U duća- Sveska recepata iz
Nakon pripreme, razvijene jufke suše se nu se, pored džandar baklave, prodaju 1944. godine
namotane na oklagiji. Pritom se “nabe- i druga tradicionalna slatka kao što su
ru” tako da rolne gotove baklave imaju s klasična baklava, ružica, kajmak-pitulji- Iako su nam rekli šta je sve potrebno
vanjske strane “valovit” izgled. Nakon ca, hurmadžik i šećerli-lokumi. za pravljenje ove baklave, tajna je recep-
sušenja, cijevi ili rolne od jufki skidaju ta u omjeru. Majstorstvo je postići da se
se s oklagije, sijeku se i zatim peku. Po- “Ja namjerno koristim riječ slatko, a svaki ukus osjeti podjednako.
slije pečenja, preliju se agdom, ohlade i ne kolač, jer se u našoj tradiciji sve što
tek potom pune filom od mljevenih oraha se zaljeva agdom zove slatko. Naši ljudi Džandar baklava proizvod je koji je
ili badema pomiješanih sa slatkim kajma- mnogo bježe od tradicije. Većina proi- i Tito volio. Zekire-hanume Škaljić za
kom. Vehid cijeni da trenutno u cijelom zvoda na Baščaršiji stranog je porijekla. njega je posebno spremala ovaj bosanski
Sarajevu postoji svega nekoliko žena koje A ljudi koji su došli u Sarajevu nisu došli specijalitet, a baklave je Titu nosio Dže-
znaju pripremati ovu vrstu baklave, te da po kineske i turske proizvode. Došli su po mal Bijedić.
je dužina pripreme razlog izumiranja ovog ono što je sarajevsko i bosansko. Mi ov-
tradicionalnog slatka. dje u dućanu nemamo ni čaja, ni kahve,
ni limunade, što bi nam vjerovatno do-
Tulek kaže da su džandar baklavu i nijelo dodatnu zaradu. U fokusu je samo
njeni preci pripremali na identičan način slatko”, ističe Vehid.
dvjesto godina unazad jer su se recepti za
tradicionalna sarajevska jela pa i bakla- BAKLAVA KOJU JE VOLIO I TITO
vu ljubomorno čuvali u krugu porodice i
prenosili kroz generacije. Tome svjedoči i Poslom su, kaže, jako zadovoljni. Tvr-
rokovnik s receptima iz 1944. godine koji di da cijela porodica sebi može zaraditi
pripada njihovoj porodici, a nalazi se u plaću i da tu završava sva dobit. Na dan
dućanu. Njihova prapranana Zubejda-ha- se razvije približno 25 jufki, a zaposlili
numa Abadžić-Harba bila je nadaleko po- su još dvojicu kolega, jednog na prodaji,
znata aščikaduna. Svoje umijeće prenosila a drugog na razvijanju. Stariji brat Edib
je na potomke i ono je na kraju došlo do radi kao ispomoć.
Vehida i njegove majke Bedrije.
Vehid priča da su njihove najčešće i
Kada se Vehid priključio majci, prvo- najvjernije mušterije ljudi koji su u tre-
bitno je izradio web-stranicu (www.bakla- ćoj deceniji.
va.ba) i tako javnosti učinio dostupnom
priču o džandar baklavi, a prije dvije go- “Koliko slatko može da bude zdravo,
dine došli su na ideju da zajedno otvore ovo je zdravo. Naravno, ako pojedeš pet
“Baklava dućan” na Baščaršiji. Kaže da komada i legneš, i tako svaki dan, pa neće
im je prednost bila to što niko nije nudio ti biti dobro. Tradicionalni proizvodi su
tradicionalnu bosansku baklavu, “onu zdravi proizvodi jer se prave od kvalitet-
nih namirnica, nema margarina ni adi-
tiva”, priča Vehid.

Razvijene jufke suše se namotane na oklagiji. Pritom se
“naberu” tako da rolne gotove baklave imaju s vanjske strane
“valovit” izgled. Nakon sušenja, rolne se skidaju s oklagije,
sijeku i zatim peku. Poslije pečenja preliju se agdom, ohlade
i tek potom pune filom od mljevenih oraha ili badema
pomiješanih sa slatkim kajmakom

Bedrija Tulek Vehid i Edib Tulek

68 12/4/2018 STAV