Page 38 - STAV broj 424

DRUŠTVO

duran mrnđić, direktor ju oŠ “mustafa
Busuladžić” iz dobroševića (sarajevo)

nisu nam

mogli

zaBraniti

VoDu i sunce,

mrak i magla

Bili su nam

Besplatni

Kada se intenzivno ratovalo, bio je vojnik, za vrijeme primirja bio je učitelj, nastavnik i direktor. Duran
Mrnđić nije samo čelna ličnost OŠ “Mustafa Busuladžić”, on je nadahnuti pedagog, pisac, istraživač

kulturne tradicije, zaljubljenik u svoj zavičaj, pčelar, aktivista kojeg bi svaka zajednica mogla poželjeti.
Ova fascinantna ličnost nedavno je završila rad na koordinaciji izdanja Sabrani radovi (1932–1945)
Mustafe Busuladžića, a svoju posljednju knjigu pod naslovom Heroji sa Neretve pripremao je 30 godina.

Razgovarao: Bajro PERVA mahale. U gornjoj mahali su živjeli Mr- Selo je interesantno za istraživanja jer se
nđići, Ćatići, Lulići i Kamiši, a u donjoj ovdje, na lokalitetu Greblje, nalazi veli-
Voloderi, Jazvini, Lulići i Ćatići. U zase- ka nekropola stećaka s temeljima Crkve
staV: Direktore mrnđiću, predlažem da oku Zašćinje su živjeli Ćatići. Nažalost, bosanske. U Dužanima se nalazi 8 gro-
ovaj naš razgovor počnemo Vašim sje- danas tu niko ne živi. Sva ova prezime- balja-harema. Interesantno je napomenuti
ćanjem na rodne Dužane, selo na obron- na su porijeklom iz južne Hercegovine i da se u mjestu Vrela nalazi jedan nedo-
cima planine Visočice, na području gra- Crne Gore. vršeni stećak. U selu ima desetak izvora
da konjica. U Glavatičevu je već 1612. godine bio iz- vode, a polovina od njih nikada ne presuše.
MRNĐIĆ: Mjesto u kojem sam rođen i u građen kameni most, a s obje strane mosta Selo je poznato po dobrim i gostoljubivim
kojem sam započeo prve korake i izgovo- bili su hanovi u kojima su konačili putnici domaćinima, po dobrom pekmezu, stočar-
rio prve riječi je naša kršna Hercegovina. namjernici. Ovdje je 1658. godine posto- stvu, hercegovačkim rukotvorinama kao
Malo bliže određeno, to je gornji tok ri- jala i džamija. Ovaj kraj je 1882. godine što su serdžade, ćenari, pegle ćumuruše,
jeke Neretve, južni relikt pitome planine pružio veoma jak otpor austrougarskim pa ralima i plugovima. Poznato je, tako-
Visočice koji obuhvata dvije mjesne za- trupama. Tada je u borbi kod Kamenog đer, po hercegovačkom bećarcu i gangi,
jednice – Glavatičevo i Bjelimiće. Teri- mosta u Glavatičevu 150 ustanika porazilo sijelima i prelima, polomljenim plotovi-
torija ove dvije mjesne zajednice opasala austrougarsku vojsku. Ustanike je vodio ma, razvršenim stogovima, planinskim
je rijeku Neretvu od Boračkog jezera do Sulejman-beg Šurković iz Bjelimića. U kolibama i drvenim koritima i pojilišti-
sela Ljuta prema Kalinoviku. Moja MZ tim teškim borbama jurišali su i ljudi iz ma. Selo je prkosilo komunističkom siste-
obuhvata 15 naselja u gornjem toku rije- mojih Dužana. I dan-danas posjedujemo mu, a zauzvrat je kažnjeno od partizana
ke Neretve, a jedno od tih sela je i moje sablju od austrougarskog oficira kojeg su i četnika. Naime, 19. aprila 1942. godine
rodno selo Dužani, koje je smješteno na naši ustanici likvidirali, a austrougarsku partizani i četnici mučki napadaju selo i
južnim obroncima planine Visočice s čije vojsku vratili nazad. Ovdje se, nikada, nije ubijaju 7 nedužnih mještana. Ubijaju ih
se Trabotine vidi desetak velikih planin- lahko dalo tuđinu da vlada. Za ljepoticu samo zato što su Bošnjaci. Niko od Boš-
skih vrhova. Selo Dužani je imalo dvije Neretvu stalno se krv prolijevala. njaka nije se htio predati, te u toj borbi

38 21/4/2023 STAV