Page 73 - STAV broj 277

pokušaja da likovna umjetnost oslika onu
proznu i pjesničku, a kao rezultat toga
nastala su neka od remek-djela s referen-
cama na Goethea, Byrona i Shakespearea,
dok su muzeji puni likova poput Ifigenije,
Kleopatre ili Ofelije. Ipak, takva namjera
Džeke Hodžića ne treba čuditi, pogotovo
ne one koji poznaju njegov rad.
Hodžić se rodio 1950. godine u Godi-
jevu, u Sandžaku. Školu za primijenjenu
umjetnost završio je u Peći, a Akademiju
likovnih umjetnosti u Sarajevu. Biografija
ovog umjetnika impresivna je s obzirom
na to da je imao 66 samostalnih i više od
550 skupnih izložbi u zemlji i inostranstvu.
Džeko Hodžić poznat je i kao slikar veli-
kih ciklusa i velikih formata, među koji-
ma se ističu Bijele bašte, koje ulaze u sam
vrh našeg apstraktnog slikarstva. Sklonost
velikom formatu vidimo i u aktuelnoj Apo- čemu je uvijek bio i blag i kritičan s obzi- toga možemo vidjeti u ciklusu Antologija,
kalipsi, seriji koja već neko vrijeme zaoku- rom na to da je njegovo slikarstvo prožeto koji u suštini nema namjeru biti običnom
plja našu likovnu scenu bivajući jedan od i određenim egzistencijalističkim shvata- ilustracijom, već je to pokušaj da se svemu
rijetkih ambicioznijih likovnih projekata u njem u kojem ne postoji uvijek sretan zavr- dadne dodatno značenje. Ono što je ovdje
posljednjih nekoliko godina. Ipak, Hodžić šetak. Zato moramo biti duboko intelektu- važno jeste da i sam tekst postaje dijelom
u svom opusu ima i radove manjeg forma- alno napregnuti da bismo zaronili u smisao umjetničkog djela, što svemu daje poseban
ta koji su po svojoj snazi i izražajnosti ne- njegovog slikarstva, pritom ne očekujući da poetski naglasak i zanimljiv kaligrafski ak-
kad bili i priprema za ono što smo kasnije ćemo iz galerije uvijek izaći sa smiješkom. cent, odnosno i sam rukopis pjesnika svo-
mogli vidjeti i na velikim platnima. Tako Zbog toga Hodžićevo slikarstvo ima tu ogo- jom linijskom ekspresijom gradi likovno
nam se, naprimjer, Apokalipsa čini kao su- ljenu crtu, da vas suoči s istinskim posto- djelo i uzdiže ga na poseban nivo.
blimacija kompletnog dosadašnjeg umjet- janjem i svevremenskim iskušenjima koja U ovaj likovni ciklus uvrštena su djela
nikovog rada, odnosno u njoj možemo pre- taru ljudski rod i kroz koja jedinka prolazi Abdulaha Sidrana, Asmira Kujovića, Bisere
poznati i onaj aspekt minijature koji nam vanredno iskustvo. U tom smislu možemo Alikadić, Hadžema Hajdarevića, Nedžada
se kroz Hodžićev rad stalno potencira. A govoriti i o određenom antropologijskom Ibrišimovića, Zilhada Ključanina, Džema-
to da neki ciklus ne mora biti monumen- slikarstvu koje nas vraća na primordijalne ludina Latića i mnogih drugih. Uvrštava-
talan samo ako je fizički velik, dokazuje i aspekte ljudskog postojanja. Apstrahirano njem i utkivanjem pjesništva u svoj rad
njegova Antologija, o kojoj ovdje pišemo. slikarstvo koje na neki način korespondira Džeko Hodžić ostavio je svjedočenje koje
Rad Džeke Hodžića oduvijek je imao s fizionomijom likova na stećcima, brzo i nadilazi puku likovnu interpretaciju ne-
spoj šagalovske imaginacije i ekspresije gru- neposredno izražavanje emocija, koloristič- kog motiva, uvodeći nas u jedan duhovni
pe Die Brücke. Na sve to on je dodao poetič- ka akcentiranja, krajnje slobodne kompo- i misaoni proces u kojem je sublimirano
nost bosanskog čovjeka i podneblja, prema zicije, ekstatična eksponiranja i još mnogo naše svekulturno iskustvo. n

STAV 25/6/2020 73