Page 70 - BROJ 44/GODINA II/SARAJEVO 7.1.2016.

KULTURA

vizije koja divlju američku granicu preo-
bražava u civiliziran svijet.
Potpuno je na njegovom poetskom tra-
gu najslavniji vestern-film Tačno u podne,
kojega je 1952. godine snimio Fred Zinne-
mann. Danas se ovaj film uzima kao kla-
sičan primjer onoga što u kinematografiji
predstavlja vestern-žanr, ponajviše zbog
tako očitog ideološkog podražavanja mita
o nastanku Sjedinjenih Američkih Država
kao administrativnog i životnog prostora
utemeljenog na hrabrosti pojedinca da
brani norme civilizacije.
KAUBOJI I INDIJANCI
Vestern je u godinama svog najvećeg
procvata odražavao potrebu samodopada-
jućeg američkog kolektiva da gradi stili-
ziran, romantiziran i reduciran pogled na Vestern je u godinama
vlastiti povijesni razvoj, pri čemu su sve svog najvećeg procvata
one sile koje su na bilo koji način bile su-
protstavljene ideji pionirskog naseljavanja odražavao potrebu
golemog američkog kontinenta, u pravilu, samodopadajućeg
oslikavane izrazito negativnim tonovima, američkog kolektiva da
a sasvim mizernim i historijski perifernim
događajima nerijetko je pridavana epska gradi stiliziran, romantiziran
važnost. Bilo da je tematizirao putovanje i reduciran pogled na
karavanom na Zapad, doživljaje trapera i vlastiti povijesni razvoj,
lovaca u divljini, zbivanja tokom zlatne
groznice, ratove protiv Indijanaca, sukobe pri čemu su sve one sile
stočara i farmera, ili revolveraške obraču- koje su na bilo koji način
ne između predstavnika zakona i odmet- bile suprotstavljene ideji
nika, vestern-film je uvijek pripovijedao o
gradnji institucija pravednosti i sigurnosti pionirskog naseljavanja
veličajući američku volju za stvaranjem golemog američkog
civiliziranog svijeta. Osvajanje velikih kontinenta, u pravilu,
bespuća Amerike odgovaralo je metafo-
rički predstavi uspona civilizacije, koja je oslikavane izrazito
u grčevitoj borbi suzbijala barbarstvo ni- negativnim tonovima
kada ne sumnjajući u svrsishodnost svog
prosvjetiteljskog nastupanja. Zapada prikazana kao beskrupulozni niz nekolicina njih, i pored neatraktivnosti
Do pojave Fordovog filma Jesen Čejena, militarističkih agresija, kojima je unište- forme, uspjela je ostvariti zavidan umjet-
vestern je bio grubo etnocentričan i kseno- no svako kulturno i političko iskazivanje nički kvalitet. Svakako je najspektakularniji
foban, a američki Indijanci predstavljani svijesti različito od ideologije vladajućeg bio uspjeh Costnerovog filma Ples s vuko-
su kao arhetipski neprijatelji težnji bijelog državnog establišmenta. vima, upravo zbog činjenice da je direktno
čovjeka da civilizira i kultivira svijet koji Nakon što je s dolaskom novog vala bio inspiriran velikim vestern-filmovima
su prinuđeni zajedno dijeliti. Fordova me- režisera, početkom sedamdesetih godina i njihovom težnjom za monumentalnom
lanholična priča o propasti jedne autohtone prošlog stoljeća, koji su svoje filmske poe- epskom naracijom. Pomičući ideološko
kulture bio je najupečatljiviji pokušaj da tike gradili na opisivanju života savremene težište priče, Costner je savremenoj pu-
se izmijeni slika indijanskog čovjeka kojeg Amerike i stvaranja mita o potiskivanoj i blici predstavio veliku priču s američke
je žanr vesterna gotovo pola stoljeća pred- nevidljivoj urbanoj kulturi američkih me- granice opisujući dramu susreta, ali ne su-
stavljao kao iracionalnog i pomahnitalog gapolisa, vestern-žanr prepoznat kao oruđe sreta civiliziranog čovjeka i divljaka nego
divljaka čija krvožednost otkriva njegovu za širenje problematične i neprihvatljive susreta dvaju strukturalno različitih svi-
animalnu prirodu. ideološke slike, nestalo je njegove filmske jetova zarobljenih u nemogućnosti da se
O religioznoj imaginaciji i plemen- privlačnosti. Pa iako su neki od najslavnijih do kraja razumije onaj drugi. Time autor
skom moralu američkog starosjedilačkog američkih glumaca, poput Johna Waynea, implicitno odaje počast velikanima žanra,
stanovništva vestern-film dugo nije imao Garyja Coopera, Richarda Widmarka, Kirka istovremeno priznajući kako je simbolič-
šta reći, a kada je Elliot Silverstein 1970. Douglasa ili Gregoryja Pecka, najzapaže- ka struktura vesterna bila nepravedna u
godine snimio film Čovjek zvani konj, u nije filmske role odigrali u vestern-filmu, predstavljanju starosjedilačkog svijeta,
kojem je prikazao život jedne rodovske taj je žanr u svijesti savremenih američkih kojem je a priori bila namijenjena uloga
zajednice, žanr se nalazio pred umjetnič- sineasta postao izlizana i pomalo anahrona neprijatelja. Američki kontinent nije ko-
kim i komercijalnim nestankom. Nije slu- filmska forma potpuno nekompatibilna s loniziran s ciljem da se od divljine izgradi
čajno da se iste godine pojavio i film Veli- filmskim očekivanjima epohe. civilizacija, nego je pokoren i osvojen, a u
ki mali čovjek talentiranog Arthura Pena, Posljednjih četrdesetak godina, ve- tom procesu “pripitomljavanja” uništen
u kojem je historija američkog osvajanja stern-filmovi snimaju se incidentno, a je jedinstveni svijet. n

70 7/1/2016 STAV